Tradicionalno, Crkva svake godine slavi život svetca na datum njegove smrti, dan koji označava njegov ulazak u nebo. No, ovo nije slučaj s blaženim Karlom Austrijskim.
Umjesto toga, Crkva je odabrala datum iz njegova života koji ima veliku važnost i koji mu je popločao put prema svetosti, dan njegova vjenčanja, 21. listopada.
Osim što je blaženi Karlo bio posljednji austrijski car (i kralj Austro-Ugarske monarhije) te vladar koji je neumorno radio za mir tijekom Prvog svjetskog rata, bio je i obiteljski čovjek te odan muž svojoj supruzi Ziti. Bili su u braku 11 godina prije njegove rane smrti 1922. godine i podigli su 8 djece.
Kako je bio glavar carstva u ratu, to je svakako imalo svojih poteškoća, no usred svega toga Karlo nikada nije zaboravio važnost svoga braka. Zapravo, njegov brak sa Zitom je pružio njegovoj djeci i podanicima uzor kojemu treba težiti i koji treba oponašati.
Ovdje se nalazi 5 savjeta za brak koji se temelje na životu blaženog Karla Austrijskog i službenice Gospodnje Zite. Oni nas mogu nadahnuti te pomoći bračnim parovima u življenju zavjeta sve „dok ih smrt ne rastavi“.
1. Zapamtite da je prvotni cilj braka pomoći supružniku da stigne u nebo
Dan prije njihova kraljevskog vjenčanja Karlo je rekao Ziti: „Hajdemo sada pomoći jedno drugome stići u nebo“. Lako je zaboraviti kako je brak, iznad svega ostalog, sakrament. Ovo znači da Bog bračnim parovima pruža posebnu milost da ispune svoj životni poziv koji je usmjeren prema konačnom cilju, prema nebu. Bog želi našu sreću, a mi je možemo postići prepoznajući svoju ulogu da pomognemo svom supružniku voditi svet život. Ovo svakako nije jednostavno, no s Bogom je sve moguće.
2. Povjerite svoj brak Bogu i Blaženoj Majci
Karlo i Zita znali su kako, ukoliko žele „pomoći jedno drugome stići u nebo“, trebaju svu pomoć koju su mogli dobiti. Osim što su vjenčani po katoličkom obredu, par je imao posebnu gravuru na unutrašnjosti vjenčanog prstenja. Pisalo je na latinskom „Sub tuum praesidium confugimus, sanca Dei Genitrix.“ („Pod tvoju se obranu utječemo, Sveta Bogorodice“). To je drevna molitva koja je izražavala njihovu želju da smjeste svoj brak pod pažljivu brigu Blažene Djevice Marije.
Nadalje, prije no što su otišli na medeni mjesec, kraljevski je par hodočastio u marijansko svetište Mariazell, posvećeno našoj Gospi, Magna Mater Austriae (Velika Majka Austrije). Brak često može biti veoma težak i supružnici se ne trebaju bojati tražiti Boga i njegovu Majku za pomoć.
3. Nakon vjenčanja ne postoji više „ja“, nego „mi“
Često u braku postoji iskušenje živjeti odvojenim životima gdje muž ima „svoj posao“, a žena ima „svoj posao“. Odluke se zasebno donose i supružnici se ne „miješaju“ jedno dugome u obaveze. Nasuprot tome, Karlo i Zita su gledali na sebe kao na tim. Zitu je veoma zanimalo zanimanje njenog muža i nije se bojala dati svoje savjete. Često bi s Karlom putovala na poslovna putovanja te zauzimala aktivnu ulogu u socijalnim problemima carstva.
Osim što su surađivali kao kraljevski par, Karlo i Zita su aktivno podučavali svoju djecu istinama vjere. Nije bio samo „Zitin posao“ podučavati djecu molitvi, već je i Karlo u svoju djecu usadio ljubav prema Bogu te ih osobno učio molitve. Ozbiljno su shvaćali biblijski ideal „postajanja jednim tijelom“ u svim stvarima.
4. Neprestano palite plamen ljubavi
Biti carem tijekom Prvog svjetskog rata značilo je da je Karlo morao putovati i donositi važne vojne odluke. Ovo ga je boljelo jer je morao biti daleko od svoje supruge i ostatka obitelji. Karlo je odlučio ugraditi telefonsku liniju od svoje vojne baze do carske palače kako bi mogao nazvati Zitu nekoliko puta dnevno. Nazvao bi palaču jednostavno kako bi razgovarao sa Zitom i saznao kako su djeca. Shvaćao je da uz mnoge obaveze njegov brak i obitelj mora biti na prvom mjestu. Znao je da će brak propasti ukoliko se ne njeguje pomoću prilika koje pomažu održati plamen ljubavi na životu.
5. Ljubite jedno drugo trajnom ljubavlju koja može izdržati bilo koji test
Novopečeni mladenci su često iznenađeni kako brzo početno uzbuđenje ljubavi izblijedi i nađu se u situaciji u kojoj ne „osjećaju“ jednaku ljubav kakvu su imali prema supružniku. Ovaj nedostatak „osjećaja“ može obeshrabriti par, osobito kada su usred kušnje. Karlo i Zita ipak nisu prestali voljeti jedno drugo čak ni kada su se pojavile poteškoće. Nakon što su se susreli s poniženjem progona iz vlastite zemlje, Karlo i Zita držali su se jedno drugog snažnije no ikada. Uskoro su se našli pred jednim još većim ispitom svoje ljubavi kada je Karlo dobio upalu pluća i ubrzo potom se našao u bolesničkoj postelji.
Karlove posljednje riječi svojoj supruzi bile su „Beskrajno te ljubim“. Zita je idućih 67 godina nosila crninu kako bi označila svoje tugovanje. Nije ga prestala voljeti do svoje smrti kada su se ponovno susreli u nebu. Njihova ljubav bila je više od „osjećaja“, ona je bila odluka voljeti jedno drugo “dok ih smrt ne rastavi“, a i poslije toga.
Philip Kosloski – Aleteia
Prevela: S.Š.
