Općenito o feminizmu
„Nitko se ne rađa kao žena, ženom se postaje“ rečenica je poznate feministice Simone de Beauvoir koja je utrla put razvoju i popularizaciji feminizma u društvu. Prema definiciji koju daje Encyclopedia Britannica feminizam je društveni pokret koji za žene traži jednaka prava i isti status kakav imaju i muškarci, kao i slobodu da same odlučuju o svojoj karijeri i o uređenju svog života.
Glavne točke zalaganja feminizma danas su: jednaka građanska i politička prava muškaraca i žena, besplatna i sigurna kontracepcija te pravo na pobačaj, pravo na slobodu i život žena bez muškaraca te lezbijsko materinstvo, pitanja o silovanju u braku, jednake plaće muškaraca i žene te jednake mogućnosti na radnom mjestu, reproduktivna prava i kontrola rađanja, nasilje u obitelji, seksualna eksploatacija, trafficking – žensko ropstvo, ženska solidarnost, prava LGBTIQ osoba, (osobito lezbijki, te žena iz drugih marginaliziranih skupina, etničkih skupina). Danas se uglavnom vode borbe za legalizaciju i dostupnost pobačaja te ostvarivanje prava na brak istospolnih zajednica kao i posvajanje djece i surogat majčinstvo.
Ukidanje razlika na temelju spola
Feministica Firestone zalaže se za ukidanje bilo kakvih razlika koje se temelje na spolu. (Shulamith Firestone rođena je 7. siječnja 1945. u Ottawi, bila je radikalna feministkinja i jedna od ključnih figura drugog vala feminizma. U svojoj analizi opresije žena, Firestone se prvenstveno oslanja na teorije Marxa i Freuda.) Ona osobito naglašava ženinu ulogu u preuzimanju kontrole nad reprodukcijom što znači da bi žena trebala imati slobodan pristup kontracepciji i pobačaju tijekom cijele trudnoće. To je jedina mogućnost, smatra, da žena postigne jednakost s muškarcem i jednaku mogućnost zarađivanja i statusa u društvu.
Žene oslobođene tereta rađanja djece
Žene, prema Firestone, trebaju biti oslobođena tereta rađanja djece i to kroz mogućnost umjetne reprodukcije kada bi se djeca na isti način rađala za oba spola neovisno o ženi. S njom se slaže i feministkinja Ellen Herman koja kaže da žene trebaju imati apsolutnu slobodu u oblikovanju svojih sadašnjih i budućih obitelji što znači da imaju slobodu voljeti i žene i muškarce, da spavaju s jednom ili paralelno više osoba, da žive s djecom ili bez njih, da imaju udjela u roditeljstvu, ali da ne moraju radi toga nužno sudjelovati u reprodukciji. Herman kaže da će se ženama otvoriti mogućnost da postignu svoj istinski identitet tek ako im bude uspjelo izmisliti svakovrsne obitelji, dok su sad zarobljene unutar jednog spola.
Što je kršćanstvo učinilo za ženu
Koliko veličinu i povjerenje Bog ima prema ženama vidimo prvenstveno u Mariji koja je bila odabrana da nam na ovaj svijet donese Spasitelja. Kako Bog vidi ženu i koliko je vrednuje najbolje se pokazuje u primjeru Isusa i njegovu ophođenju sa ženama. On uključuje žene u društvo, razgovara s njima, staje u njihovu obranu (Marija Magdalena), vrednuje njihovu vjeru i osjećajnost za druge. To se naročito vidi u nekim njegovim postupcima: žene su bile prvi svjedoci Isusova uskrsnuća i došle su vidjeti gdje je položeno Isusovo tijelo da ga pomažu pomastima i mirisima, one su prve otkrile prazan grob i čule vijest o uskrsnuću, žene su bile posljednje koje su ostale pod križem. Posljednje pod križem i prve na grobu – žene su bile odane Isusu, ali i on njima, nije ih gledao kao usputne sljedbenice već ih je aktivno uključivao u svoje poslanje.
Najveći doprinos u promišljanju o ženama i pridavanju važnosti u okvirima Crkve dao je papa Ivan Pavao II. Gledano na svjetskoj razini njegovo pismo Mulieris dignitatem stiže u vrijeme razbuktalog feminizma kada se žena žestoko bori da se izjednači s muškarcem na svim razinama: socijalnog, kulturnog, ekonomskog i političkog života. To je vrijeme kad se odbacuje svaki autoritet, institucija braka sve više slabi i propada, ljubav se zatvara u privatne okvire, odbacuje se veličina žene kao majke, a javljaju se zahtjevi i da žena uđe u svećenički red. Osim što je iskazao žalost zbog svih nepravda koje su ženama nanesene kroz povijest, u tom je pismu progovorio o želji Crkve da sudjeluje u podizanju svijesti o dostojanstvu žene i njezinom pravom vrednovanju. Nakon višestoljetnog zaborava žene, papa Ivan Pavao II. je naznačio jednakost muškarca i žene u stvaranju.
Poslanje žene i feminizam
Paul Tournier u svojoj knjizi Poslanje žene ističe da se upravo isticanjem feminističke ideje prema kojoj žena treba preuzeti koju funkciju muškarca konačno potvrđuje predrasuda o muškoj superiornosti jer to znači staviti muškarca za uzor.
Marko Jurič u svojoj knjizi Feminizam u Hrvatskoj navodi: „po logici feminizma žena spašava svoj ponos i otkriva svoju ljudskost tako što legne u krevet s nekim drugim muškarcem. To je zaista vrhunac feminističke vještine zamjene teza i cinizma. Umjesto da doprinosi civiliziranim muško-ženskim odnosima, nagovara ženu na konflikt s moralom, njezinom savješću, položenim zavjetima pri vjenčanju, a u konačnici je od stvorenja čiji intimu određuje i vodi ljubav koja svoj vrhunac doživljava u misteriju stvaranja novog života, pretvara u svojevrsnu seksualnu životinju kojom upravljaju tjelesne strasti i požuda. Iz čvrstog i sladostrasnog zagrljaja takvih lažnih uvida u sreću i zadovoljstvo, a koji se nude na svakom koraku, današnja žena je pred teškim izazovima. Mogućnosti su uvijek samo dvije: istina ili laž, a kao posljedica su uvijek život ili smrt.“
Feminizam upućuje prema apsolutnoj samostalnosti na svim područjima
Koja je onda danas uloga žene? S jedne strane feminizam upućuje ženu prema apsolutnoj samostalnosti na svim područjima, a s druge strane je ženina čežnja i potreba dijeljenja života s drugim i darivanje svojih talenata obitelji.
Veličina žene nalazi se u njezinoj osjećajnosti i uviđanju potreba čovjeka kao pojedinca, u njezinoj nježnosti i pronicljivosti za rast i razvoj čovjeka. U vremenu kada je obitelj kao institucija u krizi, kada je muževnost ugrožena izjednačavanjem uloga muškarca i žene, majke i oca, poslanje žene ostaje služenje, ali ne služenje u kojem bi žena bila podčinjena muškarcu, bila njegova ropkinja ili igračka. Ako je ljubav bitna odrednica ženske naravi, a ljubav se očituje u službi životu, obrani svega lijepog i plemenitog, glavna je uloga žene – služenje. To nije samo poslanje žene, to je poslanje svakog kršćanina.
Margareta Bošnjak – Žena vrsna
Foto: Victoria Kure-Wu – Unsplash
