U posljednje vrijeme neuroznanstvenici ističu sve veću važnost senzo-motoričkog razvoja djeteta kao snažnog poticaja kognitivnim vještinama koje se razvijaju u kasnijoj dobi. Gimnastika za mozak ili tzv. „brain gym“ koncept je koji nije toliko poznat iako potječe još iz 1969. godine kada ga je osmislio znanstvenik Paul Dennison. „Brain gym“ je dio edukacijske kineziologije, odnosno, područja koje se bavi poticanjem učenja pomoću iskustva prirodnog kretanja. Dennison je imao poteškoća u učenju čitanja i pisanja te je radio s djecom kojoj su dijagnosticirani ADHD, disleksija ili disgrafija što ga je kasnije potaknulo da pobliže sagleda ove probleme. On je, naime, uočio da određene fizičke vježbe utječu i pomažu pri uspješnom usvajanju gradiva.
Fizičko kretanje aktivira mozak
Da bi pomogao djeci, Dennison je osmislio metodu koja aktivira mozak pomoću fizičkog kretanja. Radi se o 26 vježbi koje možemo nazvati gimnastikom za mozak. To su jednostavne vježbe pomoću kojih je moguće poboljšati koncentraciju, pamćenje, koordinaciju te napredovati u čitanju, pisanju i slušanju. Govori i o smanjenju hiperaktivnosti i napetosti te uspostavljanju emocionalne ravnoteže. Dobra strana ovih vježbi jest da nisu namijenjene samo za djecu s određenim poteškoćama već za bilo koga (odraslu osobu ili dijete) tko bi htio napredovati u navedenim vještinama.
Vježbe za mozak i za školu i kod kuće
Iako vježbanje nije popularno u našem školskom sustavu, pogotovo ne kao integrirani dio nastavnih predmeta, ipak znanost govori u prilog ovakvom aktivnom učenju. Mozak funkcionira uz pomoć kisika koji se prenosi u krvi. Da bi dotok krvi u mozak bio veći, savjetuje se provođenje aerobnih vježbi. Budući da se radi o jednostavnim vježbama, one se mogu provoditi u razredu, ali i kod kuće. Konačni je cilj smanjiti napor pri učenju tako što će veza između dvije moždane polutke bolje funkcionirati.
Ako govorimo o bebama, primjećuje se da „brain gym“ pomaže onima koji su iz bilo kojeg razloga preskočili određene razvojne faze kao što su puzanje ili koje su roditelji prerano postavljali u sjedeći položaj.
Primjeri vježbi
O kojim se vježbama radi? Navest ću nekoliko primjera.
Lijene osmice
Izvodi se od središnje točke osmice suprotno od smjera kazaljke na satu, tri puta svakom rukom odvojeno, a zatim objema istovremeno.
Dvostruko šaranje
Dijete slobodno crta na velikoj ploči ili papirima širokim pokretima ruku (obje ruke istovremeno).
Križno gibanje
Izvodi se naizmjeničnim dodirivanjem lijeve i desne ruke suprotnim koljenom.
Kvačenje
Vježba se izvodi tako da se gležnjevi prekriže jedan preko drugoga te isprepletu i prekriže ruke tako da se spoje dlanovi, a šake polože na prsa. Vježba križanja nogu i ruku ima sličan učinak kao i vježba križnog gibanja. Može se raditi u sjedećem, ležećem i stojećem položaju. Složenost ove vježbe može se povećati tako da dijete zažmiri i ostane u istom položaju.
Misleća kapa
Ova se vježba izvodi „odvrtanjem“ vanjske hrskavice uha od vrha na niže. Izvodi se tako da se prstima primimo za vanjsku hrskavicu te je istovremeno nježno „odvrćemo“ prema dolje. Stimuliranjem taktilnih receptora budi se cijeli slušni mehanizam.
Zijevanje
Izvodi se masiranjem zgloba gdje se spajaju donja i gornja vilica tijekom zijevanja. Na tom mjestu su spletovi živaca koji skupljaju informacije iz cijelog lica, očiju, jezika i usta te aktiviraju mišiće lica.
Važnost kretanja i vanjskih aktivnosti za djetetov mozak
Postoje i ostale vježbe „brain gyma“ o kojima se možete informirati na internetskim stranicama. U konačnici, ono što je važno naglasiti jest to da je za djecu vrlo važno fizičko gibanje i što više vremena provedenog na otvorenome. Ako nemate vlastito dvorište, odvedite djecu do obližnjeg parka. Za njihov razvoj važno je da se ljuljaju na ljuljački, spuštaju na toboganu ili hodaju po zidiću. Tu ćete sigurno susresti i drugu djecu što onda otvara priliku za djetetov cjelovit razvoj socijalnih i motoričkih vještina te emocionalno sazrijevanje.
Livija Rogulj – Žena vrsna
Foto: Rudy and Peter Skitterians –Pixabay
