Koliko ste puta svjedočili u vlastitoj okolini da postoje osobe koje odlično komuniciraju s drugima, čak biste ih mogli i nazvati diplomatima? Nekako uvijek dobiju ono što žele, ostavljaju dobar dojam, kao da znaju naći pravu riječ u pravo vrijeme i ne boje se izreći svoje mišljenje.
Vještine komuniciranja možemo naučiti. Možemo naučiti bolje kontrolirati svoj govor kao i poboljšati svoju neverbalnu komunikaciju. No najbolji dojam ostavljaju osobe kod kojih osjetimo autentičnost, dosljednost sebi i svojim uvjerenjima. Sve savjete koje pročitate i poželite ih primijeniti na sebi, bit će najuspješniji ako ih prilagodite vlastitim osobinama ličnosti i temperamentu. Nije cilj da svi budemo klonovi, jer se tada gube jedinstvenost i ljepota pojedinca, već da poboljšamo i bolje prezentiramo sebe te ostvarimo bolje odnose u okolini.
Komunikacija može biti verbalna i neverbalna
Verbalna komunikacija odnosi se na riječi koje govorimo, a neverbalna komunikacija odnosi se na sve druge načine kojima komuniciramo, primjerice, govor tijela, izraz lica, geste i ton glasa.
Psihologijska istraživanja govore da samo 7% emocionalnog značenja komuniciramo riječima, oko 38% komuniciramo korištenjem tona glasa, a 55% emocionalne poruke komuniciramo neverbalnim znakovima odnosno govorom tijela, gestama, izrazom lica i sl.
Ljudi imaju potrebu komunicirati jedni s drugima te stvarati i održavati međuljudske odnose. Komunikacija omogućava ljudima da izraze čitavu paletu tjelesnih, emocionalnih i psiholoških potreba. Dobri međuljudski odnosi nisu rezultat slučaja, već je za uspostavljanje kvalitetnih odnosa potrebno uložiti trud. Komunikacija nam pomaže da ostvarimo kontakt s drugom osobom i izmjenjujemo informacije. Koliko dobro i kvalitetno izmjenjujemo informacije imat će utjecaj na kvalitetu naših odnosa s okolinom.
Kako bismo uspostavili kvalitetnu komunikaciju s drugim ljudima potrebna je kombinacija interpersonalnih (sposobnost interakcije s drugim ljudima) i intrapersonalnih (sposobnost upravljanja vlastitim stavovima i emocijama) vještina.
Intrapersonalna i interpersonalna komunikacija
Intrapersonalna komunikacija zapravo je komunikacija sa samim sobom i usmjerena je na mentalne procese koji se odvijaju unutar pojedinca. U intrapersonalnoj komunikaciji učimo o sebi, vrednujemo svoje postupke, rješavamo probleme u svojoj glavi, pravimo plan aktivnosti, razmišljamo o mogućim odlukama koje trebamo donijeti. Takva komunikacija može uključivati čitanje, razmišljanje i zaključivanje. Intrapersonalna komunikacija uglavnom prethodi interpersonalnoj komunikaciji.
Interpersonalna komunikacija je komunikacija između dvije osobe. U ovoj vrsti komunikacije ulazimo u interakciju s drugim ljudima, saznajemo više o sebi i o drugima. Interpersonalna komunikacija nam omogućuje da izgrađujemo, održavamo, popravljamo, ali i prekidamo odnose s drugim ljudima.
Verbalna komunikacija
Verbalna komunikacija je ono na što prvo pomislimo kada je riječ o komunikaciji. Pričanje. Zapravo bi se ova komunikacija mogla nazvati glasovnom jer je samo jedan manji dio nje vezan uz izgovorene riječi, dok je veći dio te poruke vezan uz ton, tempo i boju glasa.
Postoji jedan stereotip da su žene brbljavije od muškaraca. Iako to ne mora biti tako, znanost govori da je dio mozga zadužen za govor smješten u lijevoj polutci mozga. U desnoj polutci mozga smješten je jedan dio koji je zadužen za prostornu orijentaciju. Razlika između muškaraca i žena je ta da se dio tog prostora koji kod muškaraca služi za orijentaciju kod žena koristi za govor. To u kombinaciji sa saznanjem da su kod žena lijeva i desna polutka jače povezane za izmjenu informacija, daje nježnijem spolu veću nadarenost za govor. Evo odgovora zašto se žene u prosjeku slabije snalaze u prostoru. Jer previše pričaju.
Kroz verbalnu komunikaciju čovjek ostvaruje interakciju sa svojom užom i širom okolinom i sredstvo je koje čovjek može upotrijebiti konstruktivno, ali i destruktivno.
„Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje.“ Izr 12,18
Paraverbalna komunikacija
Ovaj naoko komplicirani naziv odnosi se na boju, tempo i intonaciju koje prate govor i daju mu dodatnu informaciju. Primjerice, ako netko priča jako glasno to se može shvatiti kao da je osoba agresivna ili ljuta, no možda je osoba izašla iz jako glasne prostorije (koncert, varenje…) ili je naviknula glasno pričati ili možda sam sebe ne čuje.
Ritam govora jako je bitan za držanje pozornosti slušatelja. Važne informacije potrebno je izgovoriti sporije da ih primatelj može razumjeti. Brz govor daje dinamiku i odlučnost, ali primatelj poruke može „izgubiti“ određene informacije u brzini.
Rezultati jednog istraživanja koje se provodilo u Hrvatskoj, Engleskoj, Francuskoj i Japanu pokazali su da se emocije u komunikaciji prenose paraverbalnim faktorima, čak i ukoliko slušatelj ne razumije jezik na kojemu je rečenica izgovorena.
U rezultatima se pokazalo da je 99% Hrvata prepoznalo emociju u rečenici izgovorenoj na hrvatskom jeziku, ali istu emociju u istoj rečenici i na hrvatskom jeziku prepoznalo je i 70% Francuza, Engleza i čak 80% Japanaca.
Kako poboljšati verbalnu komunikaciju?
Uspješna komunikacija obuhvaća dobro razvijene vještine slušanja, verbalnog i neverbalnog iskazivanja opažanja. Aktivno slušanje omogućuje razmjenu poruka i točno percipiranje sadržaja. Ako osobe koje razgovaraju ne slušaju pažljivo jedna drugu, one tada nemaju ispravnu percepciju poruke koja im se šalje. Aktivno se slušanje može naučiti.
- Nastojte vidjeti stvari iz perspektive druge osobe, pokušajte se staviti u „njene cipele“ umjesto da pokušavate riješiti problem.
- Pokažite zainteresiranost i postavljajte dodatna pitanja.
- Slobodno provjerite jeste li dobro razumjeli i pitajte ako vam nešto nije jasno.
- Dajte si vremena da kvalitetno odgovorite. Dobra komunikacija se ne može obaviti „na brzinu“
- Dok razgovarate s drugim ljudima ne gledajte televizor, ne koristite mobitel.
- Koristite emocije, objašnjavajte kako se osjećate.
- Poštujte sugovornika, budite direktni ali i blagi.
- Uvijek dajte priliku drugoj osobi da govori. Monolog nije komunikacija.
- Ako ste jako uzrujani, dajte si vremena, uzrujanost i stres mogu značajno utjecati na komunikaciju.
Neverbalna komunikacija
Neverbalna komunikacija način je na koji ljudi komuniciraju bez riječi i na taj način izražavaju svoje stavove, emocije i osobine ličnosti. Verbalnim načinom uglavnom prenosimo informacije dok neverbalnim načinom prenosimo stavove i emocionalni odnos prema informacijama ili prema osobi s kojom komuniciramo.
Neverbalnu komunikaciju čine: kontakt očima, izraz lica, položaj tijela, tjelesni kontakt i pokreti tijela.
Kontakt očima iznimno je važan i bitno je za vrijeme komunikacije zadržati primjeren kontakt očima. Izrazi lica koriste se za bolje razumijevanje poruke koju drugi prenose. Položaj tijela praćen naginjanjem prema naprijed, posebno kada sjedimo može sugerirati da imamo pozitivne stavove prema sugovorniku, dok se prekrštene ruke često percipiraju kao negativan stan prema sugovorniku. Pokrete tijela (geste) koristimo kako bismo naglasili ono o čemu govorimo. Funkcija im je da dopune ono o čemu govorimo i da zajedno s riječima tumače ono što osoba govori.
Kako poboljšati neverbalnu komunikaciju?
- Osvijestiti si boju i ton glasa koju koristimo u komunikaciji.
- Reagirati na signale koje nam drugi šalju. Ako ne razumijete, pitajte, niste dužni znati što netko misli.
- Reagirajte na nježnosti drugih ljudi. Mnogi ljudi imaju poteškoća sa zagrljajem, ako je iskren i prijateljski, prihvatite ga.
- Pohvalite sugovornika kada vidite da vas aktivno i pažljivo sluša i da je zainteresiran za ono što govorite.
Pravila komunikacijskih odnosa
Dopustiti jedni drugima slobodu izražavanja i slobodu da budemo ono što jesmo. Ako se moramo pretvarati jedni pred drugima, onda odnos trpi i pojavljuje se veliko nezadovoljstvo koje je nedjelotvorno.
Kako bismo bili uspješni u ostvarivanju odnosa s drugima, trebali bismo više upoznati sebe i dopustiti sebi da upoznamo druge i prihvatimo ih takvima kakvi jesu. Možda da kao vjernici više ulazimo u „gornju sobu“, tj. svoje srce, i osluškujemo što je to u nama. Psiholozi, kao i savjetovanje, mogu nam dodatno pomoći da se bolje upoznamo, ali najbolje nas poznaje Onaj koji nas je stvorio pa je najbolje pitati proizvođača.
Empatija je također bitna u komunikacijskom odnosu. Pokušati razumjeti sugovornika i gledati na situaciju iz njegove perspektive. Ako dvije osobe pokušaju razumjeti jedna drugu, shvatiti različitosti faktora koji utječu na svakog pojedinca, komunikacija će biti jasnija, ugodnija i poželjnija. Također, asertivnost u komunikaciji je bitna. Naglašavati to kako se ja osjećam i koje je moje mišljenje. O asertivnoj komunikaciji i empatiji posvetit ćemo više vremena i pisati o tome posebno.
Netočna vjerovanja o komunikaciji:
- Komunikacija je nešto što svi znaju, nešto što je samo po sebi razumljivo.
- Komunicira se riječima.
- Komunikaciju je moguće izbjeći.
Riječ je Tijelom postala….
Psihologija kao znanost i sve spoznaje do kojih je došla mogu biti jako korisne u našem životu i mogu nam pomoći kako bismo ostvarili što bolje međuljudske odnose. Mogu nam pojasniti način na koji funkcioniramo mi i drugi, koliko često pokazujemo emocije i na koji način, i kako ih zapravo teško skrivamo. Psihologija se na samu riječ vrlo malo fokusira, istraživanje o govoru i riječima prepušta nekim drugim strukama.
Iako ćemo samu fonetiku prepustiti nekim drugim stručnjacima željela sam podijeliti s vama kratko razmišljanje o sadržaju govora. Citat iz Biblije: Izr 18,21:“ Smrt i život u vlasti su jeziku, a tko ga miluje jede ploda njegova.“ Ovo je tvrd govor i uistinu se možemo zamisliti nad ovim snažnim riječima. Kako život i smrt mogu biti u vlasti jezika? Pa Bog je gospodar života i smrti.
Izgovarajmo riječi pažljivo i s puno razboritosti
Mislim da je poruka ovih bila da pazimo na riječi koje izgovaramo i da sve što želimo o sebi ili o nekome reći provjeravamo nasamo prvo s Gospodinom. Neka nas On uputi u riječi koje ćemo izgovoriti kako bi bile na blagoslov svima, ne na štetu. Možda će nas uputiti u to da ništa ne govorimo. Nemamo zaludu jedan jezik koji ima dva čuvara: usta i zube, a dva uha da više slušamo. Ono što izgovaramo o sebi i drugima postaje naša stvarnost. Stoga pažljivo i s puno razboritosti izgovarajmo riječi…. jer nam je rečeno da je Riječ Tijelom postala…. to nas može dovoljno prodrmati i potaknuti na razmišljanje.
Mt 12,34: „Ta iz obilja srca usta govore.“ Neka nam svima Gospodin da milost da provjeravamo svoja srca. Neka sve što je nečisto u nama Njemu predamo kako bi On naše srce očistio i dao nam srce puno darova i plodova Duha Svetoga. Molitva neka bude da naš život daje dobre plodove i obilje blagoslova nama i drugima na korist. Neka nam Gospodin pomogne da razderemo svoja srca i njemu ih predamo kako bi iz naših usta izlazio samo blagoslov.
Vedrana Zovak – Žena vrsna
Foto: Pixabay
