Marija u duhovnom životu vjernika
Marija je, uz Duha Svetoga, Euharistiju, Crkvu i Riječ, jedan od velikih darova koje je Isus ostavio zajednici svojih vjernika. Otkupitelj s Križa, u najsvečanijem trenutku svog života pobjede nad protivnikom i pomirenja ljudi s Ocem, izgovara sedam riječi koje su oporuka i testament njegove ljubavi. Jedna od njih se odnosi na njegovu Majku (usp. Iv 19,26-27). Isus je htio, ne bez razloga, zacrtati duhovni put svojih učenika tako da, prije ili poslije, na njemu susretnu Mariju i uzmu je za svoju Majku. Tako da je Gospa Isusov dar učeniku kojega treba prihvatiti u duhovnom životu.
Želim biti Marijin
Sv. Ljudevit sam je svim srcem prigrlio taj Isusov dar, a to preporuča i svima: «Više volim umrijeti nego živjeti, a da ne budem sav Marijin. Ja sam je tisuću i tisuću puta uzeo za sve dobro moje sa sv. Ivanom Evanđelistom, podno križa, i isto toliko puta predao se njoj» (MT 66) … «Oh, sretna li onoga koji je sve predao Mariji, i koji se Mariji u svemu i sasvim povjeri i u njoj se izgubi! On je sav Marijin, a Marija je sva njegova. On može slobodno reći s ljubljenim učenikom: Uzeh je k sebi (Iv 19,27), to jest: primih je za sve svoje dobro» (PP 179)
Nije moguće ostvariti istinski odnos sa nekom osobom koju poznajemo samo po čuvenju.
Vjera je susret s Osobom
Vjera je prvenstveno naše pristajanje uz osobu Isusa Krista. Slično je i sa pobožnošću prema Presvetoj Djevici Mariji. Ona se izražava i živi prije svega u osobnom odnosu prema Gospi. Tvrditi da je Marija nama blizu, da se brine za nas nije samo slikoviti način izražavanja, nego stvarnost. Gospa neprekidno djeluje u životu Crkve i svakoga vjernika ponaosob. Teološki temelj te istine je jedinstveno sjedinjenje Isusa i Marije u životu i slavi. Kao Isus, koji je uskrsnuo i živi novu dimenziju u Bogu nevezanu na vrijeme i prostor, može biti prisutan i djelatan u svakoj epohi, tako i Marija, jer je uznesena dušom i tijelom na Nebo već sada potpuno sudjeluje u slavi Uskrsnuća svoga Sina gdje je uzvišena kao kraljica svemira da bude što sličnija svome Sinu, gospodaru i pobjedniku nad grijehom i smrću.
U dva navrata papa Pio XII. je ovako izrazio značenje pojma Marija Kraljica: “Radi se o sudjelovanju u utjecaju, po kojem njen Sin i naš Otkupitelj, s pravom se kaže, kraljuje nad razumom i voljom ljudi” (11.10.1954). “Marijino kraljevanje je izvanzemaljsko, ali u isto vrijeme proniče do srži ljudskih srdaca i dodiruje ih u dubinu njihova bića, tamo gdje su duhovna i besmrtna” (1.11.1954). Marija je kraljica neba i zemlje; budući da je Službenica Gospodnja koja je sudjelovala u Otajstvu Isusa Krista, od Boga je primila vlast. Ona je još više kraljica srdaca, jer je kraljevstvo Isusa Krista u nutrini. Vjernici duhom osjećaju da trebaju i Mariju ako hoće doći do Boga; još više ako hoće napredovati putem savršenstva.
Sv. Ljudevit tvrdi: «Što kažem o Kristu apsolutno, to govorim o Presvetoj Djevici relativno, jer je nju Isus Krist izabrao za nerazdruživu drugaricu svoga života, svoje smrti, svoje slave i svoje moći na nebu i na zemlji, te joj je dao svojom milošću sva prava i povlastice svoga Veličanstva što ih on ima po svojoj naravi: Sve što Bogu ide po naravi, to Mariju ide po milosti, vele sveci; tako da njih dvoje, po njihovim riječima, imaju iste podložnike, sluge i robove, budući da imaju istu volju i istu moć» (PP 74) «Marija je primila od Boga veliku vlast u dušama odabranika.
Zaista, ona se ne bi mogla nastaniti u njima kako joj je to Bog Otac naredio, niti ih oblikovati, othraniti ni roditi za vječni život kao njihova majka; niti ih imati za svoju baštinu i svoj dio, niti ih oblikovati u Isusu Kristu ni Krista u njima, niti pustiti u njihovo srce korijenje svojih kreposti, niti biti nerazdruživa družica Duha Svetoga u svim njegovim djelima milosti; ne bi, kažem, ona mogla ništa od toga učiniti, kad ne bi imala vlast i gospodstvo u njihovim dušama po osobitoj povlastici Svevišnjega koji, davši joj vlast nad svojim jedinim i naravnim Sinom, dao joj je također vlast i nad svojom posinovljenom djecom, i to ne samo s obzirom na tijelo nego i s obzirom na dušu. Marija je Kraljica neba i zemlje po milosti, kao što je Isus Kralj po naravi i po pravu pobjednika.
No, kao što je kraljevstvo Isusa Krista osobito u srcima, to jest u unutarnjosti čovjekovoj, prema onoj riječi: Kraljevstvo je Božje u vama (Lk 17,21), isto je tako kraljevstvo Presvete Djevice poglavito u čovjekovoj unutarnjosti, to jest u ljudskoj duši, i upravo u dušama Marija sa svojim Sinom prima veću slavu negoli u svim vidljivim stvorenjima. Zato je sa svecima možemo nazvati Kraljicom srdaca». (PP 37-38)
Kada vjernik postane svjestan Marijine majčinske i djelatne prisutnosti u svom životu, redovito počinje dublje shvaćati otajstvo vjere kao dijalog i potrebu iskrenog odnosa prema svome Spasitelju i svojoj Majci, što podrazumijeva i velikodušnost u ulaganju napora na putu obraćenja. Autentična prisutnost podrazumijeva duhovnu stvarnost sve većeg uzajamnog upoznavanja i prihvaćanja te postaje savez koji budi radost u duši i donosi potporu. Osoba postaje svjesnija putova i načina kojima Bog dijeli svoje milosti i Gospine uloge u Božjem naumu spasenja.
Sv. Ljudevit nas uvjerava: «Bog Otac učinio je slijev od svih voda i nazvao ga more; on je učinio slijev od svih milosti, koji je prozvao Marija. Ovaj veliki Bog ima prebogatu riznicu ili skladište gdje je zatvorio sve što ima lijepo, sjajno, rijetko i dragocjeno, sve do svoga vlastitoga Sina. Ta neizmjerna riznica jest Marija, koju sveci nazivaju “riznicom Gospodnjom”; njezinim se obiljem ljudi bogate. Bog Sin je udijelio svojoj Majci sve što je stekao svojim životom, svoje neizmjerne zasluge i svoje divne kreposti, te ju je učinio blagajnicom svega što mu je Otac dao u baštinu. Samo po njoj primjenjuje svoje zasluge svojim udovima, resi ih svojim krepostima i dijeli im svoje milosti; to je njegov otajstveni žlijeb i vodovod, kuda on obilno i na blag način provodi vodu svoga milosrđa» (PP 23-24)
«Uz to, budući da je Isus plod Marijin sada kao i uvijek, kako to o njemu ponavljaju nebo i zemlja tisuću i tisuću puta svaki dan: I blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus, to je sigurno da je Isus Krist zbilja plod i djelo Marijino, kako za svakoga čovjeka koji ga posjeduje, tako i za sve ljude uopće. Zato, ako je koji vjernik oblikovao Isusa u svome srcu, on može slobodno reći: “Velika hvala Mariji! Onaj koga ja posjedujem, njezino je djelo i njezin plod; ja ga bez nje ne bih imao”.
Mariji se mogu primijeniti, s većim pravom negoli ih sveti Pavao primjenjuje sebi, ove riječi: Djeco moja, koju ponovno s bolovima rađam dok se Krist ne oblikuje u vama (Gal 4,19). Ja rađam – veli Marija – svaki dan djecu Božju, sve dok se Isus, moj Sin, ne oblikuje u njima u puninu svoje dobi. Sveti je Augustin nadvisio sama sebe i sve što ja rekoh, kad je kazao da su svi predodređenici, kako bi mogli odgovarati slici Sina Božjega, dok su na svijetu, skriveni u krilu Presvete Djevice gdje ih ova dobra Majka čuva, hrani, uzdržava i odgaja, dok ih poslije njihove smrti ne porodi za slavu, a tada i jest pravi njihov rođendan, kako Crkva naziva smrt pravednika. Otajstva milosti, nepoznata odbačenicima, a malo poznata predodređenicima». (PP 33)
Kada vjernik po posveti i predanju dadne Mariji prostora u svom životu, njena prisutnost počinje prožimati cjelovitost duhovnog iskustva i ukorjenjuje se u dubini duše. Osoba postane svjesna djelatnosti i ljepote marijanske dimenzije duhovnog života. Posveta omogućuje i olakšava ovu nutarnju slobodu koja sve više ustupa prostora Gospinom djelovanju, te duša ubire plodove milosti. Skupa sa Montfortom postaje se svjestan važnosti i učinkovitosti Marije tog velikog Isusova dara na putu vjere.
«Ako je pobožnost prema Presvetoj Djevici potrebna svim ljudima jednostavno zato da se spase, to je još mnogo potrebnija onima koji su pozvani na posebnu savršenost; i ne vjerujem da neka osoba može postići unutarnje sjedinjenje s našim Spasiteljem i savršenu vjernost Duhu Svetomu bez najužeg jedinstva s Presvetom Djevicom i bez velike ovisnosti o njezinoj pomoći. Samo je Marija našla milost kod Boga (usp. Lk 1,38) bez pomoći ikojeg pukog stvora. Svi koji su poslije nje našli milost kod Boga našli su je samo po njoj, pa i svi koji se unaprijed rode, jedino će po njoj naći milost.
Ona je već bila puna milosti kada ju je pozdravio arkanđeo Gabrijel (usp. Lk 1,28) a Duh Sveti je opet preobilno napuni milošću kada je pokri svojom neizrecivom sjenom. Ona je tu dvostruku puninu toliko umnožavala iz dana u dan, iz časa u čas da je dostigla neizmjeran i nedokučiv stupanj milosti.
Stoga ju je Svevišnji učinio jedinom blagajnicom svoga blaga i jedinom djeliteljicom svojih milosti, da ona oplemeni, uzgoji i obogati koga ona hoće, da ga dovede na uski nebeski put, da ga uvede kroz tijesna vrata života, da ga provede kroz sve zapreke i dade mu prijestolje, žezlo i kraljevsku krunu. Isus je posvuda i uvijek plod i Sin Marijin, a Marija je uvijek i posvuda pravo stablo koje donosi taj plod života i prava majka koja ga rađa. Samo je Mariji Bog predao ključeve od pivnice božanske ljubavi i dao moć stupati najuzvišenijim i najotajstvenijim putovima savršenosti, i na njih dovoditi i druge.
Jedino Marija pripušta ulazak u zemaljski raj bijednoj djeci nevjerne Eve, da se tamo s Bogom ugodno šeću, da se tamo sakriju od svojih neprijatelja; da se tamo izvrsno hrane plodom sa stabla života, ne bojeći se više smrti od stabla spoznanja dobra i zla, i da tu dugim gutljajima piju nebesku vodu s ovoga lijepoga vrela koje tu obilno ključa; ili radije, budući da je ona sama ovaj zemaljski raj, ova djevičanska i blagoslovljena zemlja, odakle su bili istjerani grešni Adam i Eva, sama daje pristup onima koje hoće učiniti svetima». (PP 43-45)
Za razmišljanje: Prihvaćam li Mariju kao Isusov dar? Jesam li svjestan Gospina djelovanja u mome duhovnom životu? Vjerujem li da je Marija Kraljica, a Krist kralj svemira, i očekujem li u povjerenju i suradnji od njih da ravnaju mojim životom? Prikazujem li svoje životne putove Majci Božjoj?
Molitva: O dođi Stvorče Duše Sveti, Litanije Duhu Svetome, Zdravo Zvijezdo mora, Lauretanske litanije i uz to jedan ružarij svakoga dana ili barem jednu krunicu
Misionari Monfortanci – Družba Marijina
Foto: Pixabay
