„Sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme,“ kaže nam Propovjednik u Bibliji. Na prvi pogled lako se složiti s time. Pa ipak, često nam se u životu događa upravo suprotno. Puno je lakše podilaziti trenutnom raspoloženju nego se držati prikladnoga doba. Možda je vrijeme radosti i slavlja, ali baš smo nekako depresivni pa nam se ne da. Možda smo previše zaposleni ili zabrinuti. Kako god, jako lako odemo u potpuno suprotnom smjeru od onoga što određeno vrijeme prirodno nosi.
Naša Crkva, kao prava majka, ne samo da nas uči mudrosti koju smo naveli na početku ovog teksta, nego je osmislila poticaje i podsjetnike pomoću kojih možemo lako razumjeti kada nam što valja raditi. Kad bismo te poticaje sveli pod zajednički nazivnik, nazvali bismo ih liturgijska godina. No krenimo redom.
Što je to liturgijska godina i od čega se sastoji?
Liturgijska se godina još zove i crkvena godina, a označava slijed razdoblja i dana koji nam kroz godinu otkrivaju misterije kršćanstva.
Sastoji se redom od sljedećih razdoblja:
- Advent: od prve nedjelje došašća do Badnjaka
- Božićno vrijeme: od Božića do Nedjelje Krštenja Gospodinova
- Vrijeme kroz godinu 1: od Nedjelje Krštenja Gospodinova do Pepelnice
- Korizma: od Pepelnice do Velike subote
- Uskrsno vrijeme: od Uskrsa do Duhova
- Vrijeme kroz godinu 2: od Duhova do prve nedjelje došašća
I tako smo liturgijskim vremenima zaokružili čitavu godinu. Njima pripadaju i posebne boje. Tako je bijela boja slavlja pa pripada Božićnom i Uskrsnom vremenu, ljubičasta je boja pokorničke priprave i koristi se za advent i korizmu, a Vrijeme kroz godinu označava zelena boja. Pri tome je važno naglasiti da iako advent i korizma koriste istu boju, nisu potpuno istoga duha. Korizma je uistinu pokornička priprema za Uskrs, naš hod s Kristom po križnome putu. Advent je pak radosna priprava na rođenje Gospodinovo. Ljubičasta boja u tom vremenu podsjeća nas na ozbiljnost priprave srca za Gospodinov dolazak, a ta priprava uvijek uključuje nešto tesanja kroz pokoru, djelotvornu vjeru i jaču molitvu.
A što je s danima i blagdanima?
Zna Majka Crkva da smo mi malena i slaba bića i da bismo se u tim velikim razdobljima mogli lako zamoriti, zaboraviti kamo idemo i što radimo pa nam je sva ta vremena prošarala posebnim danima koje najčešće zovemo blagdanima. No i tih blagdana je sva sila i imaju više stupnjeva. Pa razvrstajmo ih po snazi.
Svetkovine – najjači blagdani liturgijske godine
Označavaju najvažnije događaje našeg spasenja i najveće istine naše vjere. One imaju prvenstvo nad svim drugim danima. Tako će se dogoditi da će svetkovina istisnuti manji blagdan ako im se datumi preklope. Crkva nas u svemu uči redu i važnosti prioriteta!
Svetkovina je ukupno 16, a svaka nedjelja adventa, korizme i uskrsnog vremena također je svetkovina. Rang svetkovine (imaju prvenstvo, tj. ne ustupaju mjesto drugim blagdanima) imaju i Pepelnica, dani Velikog tjedna, Vazmeno trodnevlje i cijela Uskrsna osmina.
Prema redoslijedu liturgijskog kalendara svetkovine su: Bezgrješno začeće BDM (8. prosinca), Božić (25. prosinca), BDM Bogorodica (1. siječnja), Bogojavljenje (6. siječnja), Sv. Josip (19. ožujka), Blagovijest (25. ožujka), Uskrs (pomična svetkovina), Uzašašće (četvrtak nakon 6. uskrsne nedjelje), Duhovi (uvijek nedjelja, 50 dana nakon Uskrsa), Presveto Trojstvo (nedjelja nakon Duhova), Tijelovo – Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove (četvrtak nakon nedjelje Presvetog Trojstva), Srce Isusovo (8 dana nakon Tijelova, uvijek petak), Rođenje sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja), Sv. Petar i Pavao (29. lipnja), Uznesenje BDM – Velika Gospa (15. kolovoza), Svi sveti (1. studenog) i Krist Kralj (posljednja nedjelja liturgijske godine, umjesto 34. nedjelje kroz godinu).
Hijerarhija svetkovina
Među svetkovinama također postoji hijerarhija. Najviše su Gospodnje, potom one Djevice Marije, a onda svetaca. Znači, ako se dogodi da se svetkovina sveca datumski preklopi s Gospodnjom ili Gospinom, svetkovina sveca prebacuje se na prvi sljedeći slobodni dan.
Svetkovine nisu zapovjedani blagdan, odnosno dani za koje imamo misnu obvezu. Koje od njih to jesu ovisi o odluci biskupske konferencije pojedine zemlje i njihov se popis razlikuje po svijetu. Ipak, znajući da su svetkovine dani koje Crkva smatra najvažnijima u godini, trebali bismo misu i na nezapovjedane svetkovine smatrati prioritetom dana.
Blagdani – druga razina slavlje u Crkvi
Među blagdane spadaju razna slavlja Isusovog života, Gospina slavlja kao i slavlja većih svetaca. Primjerice, svi dani apostola i evanđelista na razini su blagdana. Među blagdane spadaju npr. Svijećnica, Pohod BDM, Preobraženje Gospodinovo, Mala Gospa – Rođenje BDM, slavlje svetih arkanđela i drugi.
Blagdani nas ne obvezuju na odlazak na misu, ali nas Crkva u tome ipak potiče stavljajući ih na drugi stupanj slavljenja.
Spomendani
Spomendani se dijele na obvezne spomendane i neobvezne spomendane. Obvezni se moraju spomenuti u svetoj misi i imaju posebne dijelove u Časoslovu, dok se neobvezni mogu i ne moraju slaviti. Ipak, Crkva ih predlaže i zato ih je posebno izdvojila među brojnim drugim danima koji nisu ušli u rimski kalendar. Spomendani su uglavnom dani različitih svetaca i neki Marijini dani. Dobro je paziti i na ove dane i te svece, koje Crkva svrstavanjem u spomendane izdvaja, posebno upoznavati.
Postoje li onda važni i nevažni blagdani?
Iako smo upravo opisali hijerarhiju dana u crkvenoj godini, to nipošto ne znači da oni koji su navedeni kao (neobvezni) spomendani nemaju važnost. Dovoljno je sjetiti se da Srce Marijino također spada u spomendane pa da nam bude jasno da se ne radi o nevažnim slavljima.
Crkva rangiranjem slavlja brine o tome da nam od šume ne promakne stablo, tj. da nam ne promaknu najvažnija slavlja. Zato se ona nikada ne pomiču niti preskaču. Isto tako preko rangiranja slavlja Crkva nam daje priliku za postupan rast. Važno je da prvo vodimo računa o svetkovinama, a s vremenom ćemo prigrliti mnogo više.
Sve napisano samo je dio priče o liturgijskoj godini i rangiranju slavlja. Ako želimo biti sigurni što se pojedini dan obvezno slavi, koji su dodatni propisi i koja liturgijska boja pojedinom danu pripada, dobro bi bilo pratiti Hrvatski institut za liturgijski pastoral. Ovaj se institut posebno bavi približavanjem liturgijskih pitanja nama laicima pa za svaki dan imaju navedena misna čitanja kao i posebne napomene. Na stranici imate i kalendar tekuće građanske godine po kojem možete unaprijed provjeriti situaciju ili se prisjetiti nečega što je već prošlo. Samo prateći svaki dan ovu stranicu možete naučiti jako puno o liturgijskim propisima, stupnjevanju blagdana i sl.
Sve ima svoje vrijeme?
Da. Tako kaže Biblija, tako kaže Crkva. Što nam više od toga treba? Možda je upravo danas trenutak kad možeš odlučiti da ćeš uskladiti svoj bioritam s ritmom Crkve. Ona je majka, a majke znaju najbolje. Ako Majka Crkva kaže da je vrijeme za slavlje, raduj se jer radost je uvijek i prije svega odluka. Plodovi voljne poslušnosti Crkvi su jednaki putu svetosti. Crkva će te tim putem najsigurnije voditi. Pruži joj ruku.
Katarina Matijaca – Žena vrsna
Foto: Freestocks –Unsplash
