Zasigurno ste mnogo puta čuli ne baš laskajuća stereotipna razmišljanja o majčinstvu koje crpi toliko mnogo energije iz vašeg tijela, ali jednako tako i iz mozga. To nije baš ugodno čuti. Prirodno je da podizanje djece uzima danak – sjetite se koliko ste puta kutiju s kavom spremili u hladnjak. Međutim, rađanje djece nije baš jednako potresu mozga. Zapravo, majčinstvo je jedan od načina kako moždane stanice napreduju.
Uzmimo za primjer jednu majku s dvoje ili više djece sa svim svojim svakodnevnim obavezama. Kroz nekoliko odlomaka iznijet ćemo dokaze kako nas majčinstvo čini pametnijima.
Postoji li mogućnost da naš mozak pati nakon rođenja djece?
Naša prva pomisao je vrlo vjerojatno zabrinutost kako ćemo izludjeti zatrpani gomilom pelena i dječjih bočica. Odlazak na rodiljni dopust može posebno teško pasti ženama s užurbanom karijerom koje se odjednom nađu pred novim dnevnim raspored ispunjenim nekim nepoznatim situacijama. Moguće je da žene u radnom odnosu proživljavaju i ozbiljne strahove kako više neće biti u stanju kvalitetno obavljati svoj posao. Taj strah može porasti do te mjere da novopečene majke imaju osjećaj kao da su mijenjale svoj um za rođenje djeteta. Kao znanstveni temelj upravo suprotnom stanju, provedena su znanstvena istraživanja na životinjama gdje je dokazano da su ženke – majke pametnije od ženki koje nisu imale mlade, pogotovo u učenju i pamćenju. To nas navodi na razmišljanje da možda naši strahovi nisu opravdani.
Kako rađanje čini majke pametnijima?
Budući je pojam „pametan“ vrlo širokog značenja, sveli smo prednosti zbog kojih naš mozak napreduje na 5 karakteristika: percepcija, učinkovitost, prilagodljivost, motivacija i emocionalna inteligencija. Svaka od ovih karakteristika utemeljena je na znanstvenim istraživanjima koja pokazuju načine na koje su majke uspješnije od ostalih.
Prva karakteristika – percepcija – odnosi se u prvom redu na pet osjetila. Jedno od najzanimljivijih istraživanja pokazuje kako trudnice imaju oštriji vid od žena koje nisu trudne. To ne podrazumijeva da su odjednom dobile savršen vid, no uočavale su mnogo više nego ostale. Također su istraživanja pokazala kako trudnice imaju poboljšan osjet njuha koji, u principu, služi kao zaštita nerođenog djeteta od hrane koja je potencijalno štetna za njega. Neka druga otkrića pokazuju kako majke mogu iskusiti poticaj u motiviranosti, neustrašivosti i sposobnosti za istovremeno izvršavanje različitih zadataka te uspješnije suočavanje sa stresom. Postoji još jedno novo istraživanje koje tvrdi kako oksitocin (hormon zaslužan za porod i dojenje) poboljšava kapacitet majki za učenje i memoriju.
Emocionalna inteligencija je kategorija koja najjasnije pokazuje dobrobit za majke. Jedan od najvećih napredaka za majčin mozak jest sposobnost da vidi svijet tuđim očima. U većini odnosa s drugim ljudima, ako se ne slažete, ne morate inzistirati na bliskosti. Međutim, od vlastitog djeteta ne možete odustati. Ne, ako želite biti odgovoran roditelj. Da biste to ostvarili, morate proširiti svoje vidike i razumjeti djetetov pogled na svijet.
Očekuju li drugi da smo „manje pametni“ nakon rođenja djeteta?
Nije se jednom dogodilo da u krugu prijateljica često bude šala na račun „trudničkog mozga“ uslijed neke smiješne situacije. Iako su takva iskustva naizgled nevažna, mogu vas navesti da pomislite kako ćete u budućnosti postići mnogo manje jer ste majka. Mogu se dogoditi i poprilično neugodne situacije, kao da vas, na primjer, nazove vaš poslodavac i kaže kako smatra da ćete biti manje produktivni i kako se nećete moći usredotočiti samo na jednu stvar. Naravno da to nije istina, ali ovakvo vam nepovjerenje može narušiti samopouzdanje.
Na koji nas način majčinstvo čini pametnijima?
Majčinstvo je nevjerojatno stimulirajuće, poput suvremenih tečajeva o ljudskoj prirodi. Također nas usavršava u organizaciji vremena. Ako smo mislili da dobro funkcioniramo unutar određenih rokova, s dolaskom djeteta ti rokovi postaju sve manje fleksibilni. Prisiljeni smo organizirati svoj dan na potpuno drugačiji način.
Spoznaja da kao majke imamo mnogo manje slobodnog vremena utječe na cijeli naš život. Postajemo pametniji u povezivanju s ostalim ženama, u kontroliranju kaosa i izlaženju na kraj s kompliciranim ljudima. Ako se vraćamo na radno mjesto, znamo unaprijed kako se postaviti prema kolegama sa slabim živcima. Navodno Madeleine Albright dijeli isto mišljenje. Jednom je prilikom rekla kako joj je u njenoj nadolazećoj diplomatskoj karijeri majčinstvo najviše pomoglo u tome da nauči druge da se lijepo međusobno druže.
Općenito, majčinstvo nam pomaže da se usmjerimo na budućnost. Postajemo odlučniji pri određivanju prioriteta, primjerice, brige oko budućnosti naše djece. Istovremeno, motivirani smo ostvariti neke druge ambicije koje gajimo godinama. Na primjer, ako se odlučimo zbližiti s drugim ljudima ili postati kreativniji u svome poslu ili stvoriti vrijeme za svoje hobije. Sve se to može ostvariti nakon što donesemo djecu na svijet. Ne moramo nužno biti „samo“ majke, već razmišljati na način da sve te želje ostvarujemo radi sebe, ali i radi svoje djece. Jednom kada rodite djecu, reorganizirate svoje prioritete. Počnete razmišljati o naslijeđu koje ćete ostaviti i shvaćati život još ozbiljnije jer će vaša djeca taj isti život kasnije promatrati.
Kako se mijenja očev mozak nakon dolaska djeteta?
Nedavna istraživanja pokazuju kako novopečeni očevi na razne načine oponašaju hormonalne promjene kroz koje prolaze njihove supruge, doduše, na mnogo jednostavnijoj razini. Na primjer, očevi koji očekuju dijete reagiraju tako da im tijelo osjeti nalet prolaktina, hormona koji je povezan uz njegovanje i dojenje, a isto tako i povišene razine estrogena, „ženskog“ hormona. Stručnjaci nisu sigurni zašto muškarci prolaze kroz ovakve promjene, ali smatraju kako više razine hormona mogu pomoći očevima pri zbližavanju sa svojim potomcima. Osim toga, nisu sve promjene kemijske prirode. Mnogi su očevi svjedočili kako su postali strpljiviji i suosjećajniji nakon što bi proveli dosta vremena sa svojom djecom.
Kako si majke međusobno pomažu?
Kada postanete majka, naučite razne strategije. Kada vidite majke kako razmjenjuju informacije na igralištu, možda to izgleda kao obična, opuštena situacija. Međutim, one često ozbiljno prikupljaju informacije kojima će pridonijeti dobrobiti svoje djece, na primjer, koja je najbolja učiteljica u lokalnoj školi ili ako se širi viroza. Razmjena ovakvih informacija nije nuklearna fizika, ali je važna u smislu napredovanja djece.
Jesu li to trenutne ili trajne prednosti?
Ovakvi podaci nisu zabilježeni kod ljudi, ali kod životinja se pokazalo kako prednosti majčinstva traju sve do životinjske dobi koja je jednaka kao ljudskih 80 godina. Ovaj je podatak vrlo ohrabrujući. Kada promatramo ljude, primjećujemo da su starije osobe koje su povezane s vanjskim svijetom, posebno preko svoje djece i unučadi, vrlo često mentalno i fizički zdravije nego one koje žive izolirano. Dakle, majčinstvo se i dugoročno isplati.
Zašto suvremene majke moraju biti pametnije nego ikad?
Mentalni izazovi su za majke danas veći neko ikad. Da bismo dobro obavljali svoj posao i pomogli svojoj djeci da napreduju, majke moraju postati informacijski analitičari. Neprestano nas se zatrpava informacijama iz medija, knjigama o roditeljstvu, televizijskim emisijama, da ne spominjemo svakodnevne vijesti o povećanju broja djece s problemima astme, autizma i ADHD-a. Imamo mnogo razloga za brigu bez i da pratimo sve moguće novosti – od prevelike količine aditiva u hrani do neprovjerene sigurnosti dječje opreme.
Istovremeno, da bismo zaista zaštitili svoju djecu, majke se često moraju suočavati s kulturom koja je na mnoge načine štetna za djecu. Oglašivači danas troše bogatstvo obraćajući se izravno djeci – potičući obijesnu kupovinu i nezdrave dijete. Iznenađujući broj majki preuzima inicijativu te postaju mnogo samopouzdanije.
Catherine Guthrie – Baby Center
Prevela i prilagodila: LR
Foto: Pexels
