Od davnina su ljudi pokušavali zamaskirati ili poboljšati svoj miris koristeći parfeme koji imitiraju ugodne mirise prirode. Parfemi se ne koriste samo na ljudskoj koži, nego i na odjeći, tkaninama, u kozmetici, omekšivačima, prašcima za rublje, osvježivačima zraka… Oni su svuda oko nas.
Riječ „parfem” dolazi od latinskog „per” što znači „kroz” i „fumum” što znači „dim” – dakle, „kroz dim”. Brojni drevni parfemi su napravljeni ekstrakcijom prirodnih ulja biljaka koje se onda palilo kako bi „zrak zamirisao”.
Mirisi u drevnom Egiptu
Drevni Egipćani su palili mirisne tvari (tamjan, smirnu, cimet…) kao vjerske prinose. Imali su i mirisne losione za tijelo koje su izrađivali tako da su potopili aromatično drvo i smolu u vodu i ulje. Egipćani su i svoje pokojnike mazali mirisnim pripravcima.
Mirisi u Starom Zavjetu
U Knjizi izlaska su svećenici radili ulje za pomazanje od „najboljih mirodija”: smirne, cimeta, lovorike, mirisne trstike i maslinovog ulja. Mirisni kad su radili od „naftale, šeheleta, helebene” i tamjana. (Izl 30,22-28).
U Prvoj knjizi o kraljevima (10,1-13) piše kako je kraljica od Sabe željela upoznati kralja Salomona i iskušati ga zagonetkama. Kao poklone mu je donijela zlato, drago kamenje i mirise. Također piše da „nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu”.
Mirisi u Novom Zavjetu
Sveto Pismo kaže kako su se novorođenom Isusu došla pokloniti tri kralja koja su nosila zlato, tamjan i smirnu. Tamjan je aromatična smola koja paljenjem razvija jak ugodan miris koji se i u ono vrijeme koristio, a i danas se koristi, za kađenje kod vjerskih obreda. Smirna je vrsta mirisne smole koja se i u Isusovo vrijeme koristila za pomazanje pokojnikova tijela.
Upravo je Marija Magdalena smirnom, odnosno miomirisom htjela pomazati Isusovo tijelo dok nije shvatila da je uskrsnuo.
Parfemi u Europi
Parfemi (mirisi) su se Europom proširili kada su križari u 13. st. iz Palestine donijeli uzorke u Englesku, Francusku i Italiju. Do tada su parfemi nekako bili „istočnjačka”, odnosno „orijentalna umjetnost”.
Tijekom 17. st. mirisi su se koristili i u liječenju osoba oboljelih od kuge. Točnije, liječnici su sebi pokrivali usta i nos kožnim vrećicama u kojima su bili klinčići, cimet i brojni drugi začini za koje su mislili da će ih zaštititi od bolesti.
Luj XIV. – „Kralj parfema”
U široku upotrebu parfemi ulaze u monarhiji. Najbolji primjer je Luj XIV. koji je toliko koristio parfeme da su ga zvali „kralj parfema”. Dvorište njegova dvora je imalo cvjetni paviljon ispunjen mirisima. Sušeno je cvijeće postavljao u posude diljem dvorca kako bi osvježilo zrak.
Kraljevski su se gosti kupali u ružinim laticama i kozjem mlijeku. Posjetitelje se također prskalo parfemima, a špricala se i odjeća, namještaj, zidovi pa čak i posuđe.
Zanimljiva je činjenica kako se Europljani u 17. i 18. st. nisu kupali jer su vjerovali da će se zbog vode i preko vode zaraziti kugom i drugim bolestima koje su tada harale Europom.
Neki izvori kažu kako se baš Luj XIV. okupao samo dva puta u životu i to prema savjetu liječnika. Ljudi su tada svoj nehigijenski smrad pokušavali prikriti parfemima.
Masovna proizvodnja sintetičkih mirisa
Do druge polovice 19. st. sintetičke kemikalije se nisu koristile u parfemima, odnosno sve do početka njihove masovne proizvodnje.
Prvi sintetički miris je bio nitrobenzen načinjen od dušične kiseline i benzena. Imao je miris gorkih badema i koristio se za sapune.
Ubrzo je stvoren miris koji je mirisao poput svježe pokošenog sijena, zatim ljubičice, vanilije, ruže, limuna, slatkog graška, ljiljana, narcisa, zumbula itd.
Parfemske bočice
Kako se razvijala umjetnost izrade parfema, tako se razvijala i umjetnost izrade bočica. Često su bile tako detaljne i egzotične kao i ulja koja su sadržavale. Najraniji primjerci datiraju oko 1000 g. prije Krista.
U Europi je izrada bočica parfema dosegla vrhunac u Veneciji u 18. st.
Danas proizvođač parfema dizajnira i boce koje trebaju odražavati karakter mirisa koje sadržavaju.
Sirovine
Za proizvodnju parfema koriste se prirodni sastojci:
- cvjetovi
- trave
- začini
- voće
- drvo
- korijenje
- smole
- lišće te
- izlučevine životinja.
Osim toga, za proizvodnju parfema koriste se još i:
- alkohol
- petrokemijski proizvodi
- ugljen
- katran te
- ranije spomenute sintetičke kemikalije.
Životinjske tvari (izlučevine) često se koriste kao fiksivi koji omogućuju polagano isparavanje parfema i dulje ispuštanje mirisa. Druge fiksacije uključuju katran, mahovine, smole ili sintetičke kemikalije. Alkohol, a ponekad i voda služe za razrjeđivanje sastojaka u parfemima. To je omjer alkohola na miris koji određuje je li parfem toaletna voda ili kolonjska.
Nije sve što mi smatramo parfemom – parfem
Pravi parfemi su ekstrakti ili esencije i sadrže određeni postotak ulja destiliranog u alkoholu. Voda se također koristi.1
| Vrsta | % koncentrata parfema | Opis | Vrijeme „trajanja” parfema |
| Eau de Cologne | 2-5% | Lakša varijanta, savršena za tople dane, posebo ljeto. | 2-3 sata |
| Eau de Toilette | 4-15% | Također spada u „slabije” parfeme. Prigodnije za toplije dane. | Do 4 sata |
| Eau de Perfume | 10-20% | Jači, duže traje čak i na visokim temperaturama. | 5-8 sati |
| Perfume | 15-40% | Ovdje se radi o pravom ekstraktu parfema koji sadrži najjaču koncentraciju mirisnih nota. Obično su najskuplji i dolaze u malim bočicama. | Do 24 sata |
Jeste li znali da…?
- …je parfem bolje nanijeti na kosu nego na kožu? Kako je naša lubanja masnija nego koža, to pomaže duljem zadržavanju mirisa. Kosa je uvijek u pokretu pa to pomaže bolje raspršiti miris. Ipak, to nije baš dobro za našu kosu jer parfem sadrži alkohol koji kosi šteti jer može izazvati suhoću ako se često nanosi.
- …niti jedan parfem neće identično mirisati na bilo koja dva čovjeka? Razlog su razlike u tjelesnom sastavu, tjelesnoj temperaturi i tjelesnim mirisima.
- …će vlažna i hidratizirana koža duže držati miris?
- …se naš nos navikne na naš najdraži miris pa ga više ne osjeti kada ga nanesemo na sebe ako to činimo jako često?
- …krivo činite ako isprobavate parfem tako da ga nanesete na zapešće pa protrljate zapešćima? Tako možete uništiti miris budući da će se pomiješati s prirodnim uljima vaše kože.
- …možete poboljšati miris ako nanesete parfem na par mjesta na tijelu? Nanesite ga na točke pulsiranja, odnosno na mjesta na tijelu gdje su krvne žile najbliže koži. Te točke isijavaju toplinu što pomaže da parfem ide s naše kože u zrak.
- …ćete izgubiti osjet mirisa ako isprobavate više parfema jedan za drugim? Odnosno, nećete ih više tako jasno razaznati. Tada bi bilo dobro mirisati posudu u kojoj se nalaze zrna kave. Osjet njuha će se brzo vratiti, samo duboko udišite.
Suzana Džeko – Žena vrsna
Foto: TeiTo
