Pet ženinih zasluga za otkrića i inovacije

otkrića

Žene su zaslužne za otkrića ili izume mnogih stvari koje unaprjeđuju naše znanje o svijetu i mogućnosti da u njemu živimo. No vrlo često žene ne dobivaju zasluge koje im pripadaju. Slijedi  pet doprinosa svijetu od strane žena koje je vrijedno obilježiti.

 1.   DNK struktura

James Watson i Francis Crick napravili su revoluciju u svijetu znanosti kada su objavili članak o dvostrukoj spiralnoj zavojnici DNK, ali su zaboravili spomenuti i pomoć njihove kolegice, Rosalind Franklin.

Ona je uspjela napraviti DNK slike uz pomoć rendgenske difrakcije. A jedan drugi znanstvenik, Maurice Wilkins (s kojim se Franklin i nije naročito slagala u njihovoj prošlosti) uzeo je njezine inovativne slike i odnio ih Watsonu i Cricku da zajedno provedu istraživanje. Njih trojica su 1962. godine podijelili Nobelovu nagradu iz psihologije i medicine, a iako je Watson tvrdio da Franklin zajedno sa Wilkinsom treba osvojiti i Nobelovu nagradu iz kemije, to se jednostavno nije dogodilo. Rosalind Franklin se tada posvetila provođenju izvanrednog otkrića molekularne strukture virusa.

 2.   Stroj za izradu papirnatih vrećica

Dobro, možda ovo i nije najprofinjeniji ili tehnološki zanimljiv izum, ali razmislite koliko je samo sendviča ili kruhova prodano u takvim vrećicama. A njihova izumiteljica,  Margaret Knight, morala se boriti da dobije zasluge za taj izum.

Knight je napravila prototip stroja od drveta, ali da bi ga mogla patentirati, morala ga je napraviti od nekog metala. Odnijela je projekte i planove u tvornicu gdje ih je čovjek imenom Charles Annan ukrao i patentirao kao vlastiti izum tvrdeći da je nemoguće da žena osmisli takav stroj.

Knight nije oklijevala slučaj predati sudu i premda je trebalo čekati tri godine, Margaret je pobijedila, osnovala vlastitu tvrtku i stekla sva autorska prava koja su joj pripadala.

3.   Računalno programiranje

Majka Ade Lovelace poticala je svoju kćer da studira matematiku zbog njezina profesionalnog razvoja ne znajući da će Ada otići i korak dalje te postati prvakinja računarstva. U 20-oj godini, Lovelace je započela raditi s izumiteljem Charlesom Babbageom te su došli na ideju da naprave analitički stroj.

U njezinim bilješkama možemo pronaći ono što danas smatramo prvim algoritmom za proces obrade – niz postupnih („korak po korak“) uputa za rješavanje problema. Iako nekolicina ljudi tvrdi da nam je ona otvorila put računalima kakva danas poznajemo, većina ljudi kaže da je pravi autor  Charles Babbage.

 4.  Igra Monopoly

Elizabeth Magie (ili ,,Lizzie” J. Philips, nakon što se udala) je odlučila napraviti igru na ploči koju je nazvala „The Landlord’s Game“ („Zemljoposjednik“) kako bi podučila što se događa kada si nekoliko ljudi prigrabi sve posjede. Patentirala je igru 1904. godine, a ista je vrlo brzo postala popularna.

Nekoliko godina kasnije napravljene su replike s varijacijama na temu, a poduzetnik Charles Darrow je iskoristio učinjene promjene na ploči za igru bez da je ikakve zasluge pripisao Magienoj originalnoj ideji. Patentirao je istu igru, ali pod nazivom „Monopoly” te postao milijunaš prodavši autorska prava licence ogromnoj američkoj kompaniji koja se bavila igračkama.

Nakon toga je jedna druga kompanija napravila igru Anti-monopoly te su ih, naravno, tužili. No, ta parnica je otkrila da igra Monopoly nije originalni izum te je Elizabeth Magie konačno dobila priznanje za to. Unatoč tome, sama poanta njezine igre je nestala budući da je pobjednik Monopolyja onaj koji posjeduje najviše imovine.

5.   Cirkular (tračna ili kružna pila)

Sara ,,Tabitha” Babbitt je bila tkalja u organizaciji Harvard Shaker gdje se zajedničko dobro cijenilo više no osobni doprinos, posebice za žene.

Oko 1810. godine, Babbitt je promatrala dva čovjeka kako klasičnom pilom pile drva i tada je shvatila da tako troše puno vremena i energije stoga što je pila pilila samo kad se kretala naprijed, ali ne i kad se vraćala nazad.

Tri godine kasnije napravila je model cirkulara, a cijela društvena zajednica joj je bila zahvalna zato što im je olakšala posao. Ipak, nije patentirala izum zbog vjerovanja zajednice kojoj je pripadala.

Nažalost, nekoliko godina kasnije, tri čovjeka su doznala za njen izum i patentirali ga kao svoj.


Adriana Bello – Aleteia.org
Prevela AMS
Foto: Hal Gatewood – Unsplash

Žena Vrsna

Žena vrsna vrijedi više nego biserje. Srce njena muža bez straha se može u nju pouzdati, ona mu uvijek čini dobro. Vješto i neumorno radi na njivi Gospodnjoj, tražeći i vršeći volju Božju. U njoj nema straha, osim straha Božjega pa se smije svakom novom danu uživajući u plodovima svojih djela.