Kao i mnoge druge tvari, kuhinjska sol, ovisno o količini, može biti i hrana i lijek i otrov (Paracelsus, 1493.–1541.). Kuhinjska sol svakodnevno pridonosi okusu naše hrane, s njom unosimo jod neophodan za rad i razvoj organizma, a pretjeran unos kuhinjske soli ima dugoročno loše posljedice po zdravlje.
Optimalni unos joda u prehrani
Optimalan unos joda od osobite je važnosti za zdravlje, dok njegov nedovoljan unos uzrokuje brojne razvojne i funkcionalne poremećaje, koji se nazivaju poremećaji uzrokovani nedostatkom joda (eng. Iodine deficiency disorders – IDD). Kod izrazitog nedostatka joda javljaju se endemska gušavost i kretenizam, povećan broj perinatalnih smrti i smrti dojenčadi te mnogi drugi razvojni poremećaji.
Blagi do umjereni nedostatak joda u prehrani može uzrokovati nastanak guše te sporiji psihomotorni i mentalni razvoj uz niži kvocijent inteligencije. Glavni su izvori joda u hrani morski plodovi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te jodirana kuhinjska sol (Znanstveno mišljenje HAH, 2016). Jodiranje kuhinjske soli i soli koja se koristi u prehrambenoj industriji te proizvodnji hrane za životinje najbolja je preventivna mjera sprječavanja poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda na razini određene populacije ili države.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO 2007.), Zakladi za djecu Ujedinjenih naroda (UNICEF) i Međunarodnom odboru za kontrolu bolesti povezanih s manjkom joda (ICCIDD) preporučeni dnevni unos joda iznosi 150 μg (za trudnice i dojilje 220 – 290 μg). Republika Hrvatska u prošlosti je bila područje s izrazitim nedostatkom joda, što je često dovodilo do pojave guše i kretenizma. Prvi zakon o obveznom univerzalnom jodiranju soli uveden je u Hrvatskoj davne 1953. godine i nalagao je da kilogram soli mora sadržavati 10 mg kalijeva jodida (KI).
Hrvatska kao primjer načina rješavanja problema nedostatka unosa joda
Nakon deset godina zabilježeno je gotovo trostruko smanjenje učestalosti gušavosti u svim zahvaćenim dijelovima Hrvatske te nestanak kretenizma (Buzina, 1970). Zbog nedostatka unosa joda hranom uveden je 1996. godine Naputak o jodiranju kuhinjske soli (NN 84/96), koji propisuje jodiranje s 25 mg kalijeva jodida po kilogramu soli, a kao rezultat toga akta Republika Hrvatska postigla je dostatan unos joda što su potvrdila istraživanja provedena 2009 (Kusić i sur., 2012).
Epidemiološko istraživanje stanja gušavosti i unosa joda provedeno 2002. godine pokazalo je dostatan unos joda među stanovništvom u RH, a volumeni štitnjače izmjereni ultrazvukom u školske djece iz sve četiri glavne hrvatske regije bili su u granicama normale prema referentnim vrijednostima WHO/ICCIDD/UNICEF (Kusić i sur., 2005).
Primijenjeni model jodne profilakse u RH model je univerzalnog jodiranja soli za upotrebu u kućanstvima (kuhinjske soli), ali i soli koja se upotrebljava u prehrambenoj industriji, kao i soli koja se koristi u proizvodnji stočne hrane. Time je hrvatski model jedinstven i u skladu s univerzalnim modelom jodne profilakse preporučenim od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Međunarodnog vijeća za kontrolu poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda (ICCIDD) i UNICEF-a.
Uspješnim rješavanjem problema nedostatnog unosa joda i dobro definiranim programom praćenja provođenja jodne profilakse RH je danas međunarodno prepoznata od strane WHO-a, ICCIDD-a i UNICEF-a kao jedna od zemalja koje su najbolje riješile taj važan javno-zdravstveni problem i predstavlja primjer načina rješavanja problema nedostatka unosa joda (IDD) koji trebaju slijediti ostale zemlje (Znanstveno mišljenje HAH, 2016).
Kuhinjska sol je važan čimbenik koji određuje visinu arterijskog tlaka
Međutim, velik broj epidemioloških istraživanja potvrđuje da je kuhinjska sol (NaCl), tj. natrij, važan čimbenik koji određuje visinu arterijskog tlaka, a time i prevalenciju arterijske hipertenzije. Opažena je povezanost unosa kuhinjske soli s koronarnom bolesti, hipertrofijom lijeve klijetke, moždanim udarom te bolestima bubrega. Prosječan unos kuhinjske soli u RH dvostruko je veći od preporučenog dnevnog unosa, koji iznosi 5–6 g, te iznosi čak 11,6 g po odrasloj osobi. Unos je nešto veći u ruralnom nego u urbanom dijelu, te u muškaraca nego u žena, što je u skladu s podacima istraživanja drugih država.
Istraživanjima je potvrđeno kako je u hrvatskoj populaciji unos kuhinjske soli značajno povezan s vrijednostima arterijskog tlaka, što se uklapa u rezultate drugih država te ukazuje kako je mjerama prevencije moguće smanjiti prijevremeni kardiovaskularni pobol i smrtnost. Smanjenje unosa kuhinjske soli za 3 grama dnevno može, na populacijskoj razini, dovesti do snižavanja arterijskog tlaka za 1–2 mmHg te rezultirati smanjivanjem pobola i smrtnosti (Znanstveno mišljenje HAH, 2014);
Posljedično, preporuka za smanjivanjem unosa kuhinjske soli može pobuditi sumnju kako će to dovesti do ponovne pojave bolesti povezanih s deficitom joda u organizmu. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje optimalan unos joda 150 μg dnevno u odraslih osoba i 250 μg dnevno u trudnica i dojilja (WHO, 2007).
Prema procjenama prosječan unos kuhinjske soli u Hrvatskoj iznosi oko 11 grama dnevno, što osigurava unos od 275 μg joda dnevno. To znači da bi smanjenjem unosa kuhinjske soli na 5 grama dnevno unos joda bio oko 125 μg dnevno, dakle nešto manji od preporučenog, ali dostatan ako se uračuna količina joda koja se unosi drugom hranom (mlijeko, jaja, plodovi mora i dr.), čime bi bile zadovoljene preporuke WHO-a.
Jodirana kuhinjska sol je siguran i provjeren način unosa joda
Također, ako se smanjivanje prekomjernog unosa kuhinjske soli provodi postepeno dinamikom od 4% godišnje i poštuje preporuka dijetetičara o potrebnoj konzumaciji hrane morskog podrijetla, ne postoji bojazan o smanjivanju unosa joda prehranom. Svjetska zdravstvena organizacija 2013. godine raspravlja upravo o pitanju unosa joda u programima smanjivanja prekomjernog unosa kuhinjske soli i naglašeno je kako su programi smanjivanja prekomjernog unosa kuhinjske soli i programi koji se zalažu za nužnost jodiranja jednako važni i kompatibilni.
Činjenica da je jodirana kuhinjska sol siguran i provjeren način unosa joda, ne smije se koristiti kao argument protiv smanjivanja prekomjernog unosa kuhinjske soli. Paralelno sa smanjivanjem unosa kuhinjske soli pojedine države moraju procijeniti za koliko se mora povećati jodiranje kuhinjske soli kako bi koncentracija joda u populaciji bila zadovoljavajuća. Jednako kao što je preporuka da se unos kuhinjske soli procjenjuje određivanjem 24-satne natriurije, također je preporuka da se količina joda odredi u 24-satnoj mokraći.
Vrlo je važno napomenuti da je cijena jodiranja kuhinjske soli vrlo niska, stoga čak i eventualna potreba dodatnog jodiranja ne bi nimalo poskupjela programe smanjivanja prekomjernog unosa kuhinjske soli (WHO, 2013.), a balansirala bi potreban unos joda u organizam i prevenirala IDD (Znanstveno mišljenje HAH, 2014).
Dr. Sc. Vedran Poljak – Žena vrsna
Foto: Mira Bozhko – Unsplash
Literatura
- WHO, World Health Organization, UNICEF, United Nations Children’s Fund, ICCIDD, International Council for the Control for Iodine Deficiency Disorders (2007): Assessment of iodine deficiency disordersand monitoring their elimination: A guide for programme managers. WHO, Geneva.
- Kusić Z., Đaković N., Kaić-Rak A., Garner I., Lechpammer S., Mesaroš-Šimunčić E., Petrović I., Rončević S., Smoje J., Staničić A., Valent I., Delange F. (1996): Current status of endemic goiterin Croatia: the Results of nation wide study. Journal of Endocrinological Investigation, 19:210–214.
- Kusić Z., Jukić T. (2005): History of endemic goiterin Croatia: from severe iodine deficiency to iodine suficiency. Collegium Antropologicum, 29:9-16.
- Kusić Z., Jukić T., Rogan S.A., Jureša V., Dabelić N., Staničić J., Boric M., Lukinac L., Mihaljević I., Punda A., Smokvina A., Topalović Z., Katalenić M. (2012): Current status of iodine intake in Croatia — the results of 2009 survey. Collegium Antropologicum, 36:123–128.
- Znanstveno mišljenje HAH (2016): Znanstveno mišljenje o mogućnosti jodiranja pustinjske soli (Zahtjev HAH-Z-2015-3)
- World Health Organization: Mapping salt reduction initiatives in the WHO European Region, 2013. (20.6.2017.)
- Znanstveno mišljenje HAH (2014): Znanstveno mišljenje o učinku smanjenog unosa kuhinjske soli u prehrani ljudi (Zahtjev HAH-Z-2014-1).
