Dojenje smanjuje rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti – uloga majčina mlijeka

uloga majčina mlijeka

Postoje stotine sastojaka u ljudskome mlijeku koje ne možemo pronaći u umjetnim pripravcima. Takvi se sastojci ne mogu proizvesti ili kupiti, može ih stvoriti jedino majka. Svake godine znanstvenici otkriju neke nove blagotvorne sastojke majčina mlijeka za dijete. Pretpostavljam da su znanstvenici tek zagrebli povšinu svih postojećih sastojaka majčina mlijeka. Još je zanimljivija činjenica što ne znamo sve načine kako majčino mlijeko doprinosi općem stanju djeteta i kako posebice smanjuje rizik od SIDS-a.

Dojenjem protiv infekcije

Respiratorne i gastroenterološke infekcije pridonose riziku od SIDS-a, a dojena djeca imaju manje respiratornih i gastroenteroloških infekcija. Dojenje štiti od infekcije uslijed respiratornog sincicijskog virusa, a ovaj je virus uključen u uzrok upale pluća koja pridonosi pojavi SIDS-a.

Između dobi od 2 i 6 mjeseci (kada je najveća mogućnost pojave SIDS-a) bebin je imunitet najslabiji, a osjetljivost na infekciju najveća. Novorođenče većinu imuniteta crpi iz majčinih antitijela dok je još u utrobi. Nakon rođenja njegova antitijela postepeno nestaju. Za to vrijeme dijete stvara svoja vlastita tako da je od 9. mjeseca života sposobnije braniti se od infekcija. Kada su antitijela stečena preko majke u razdoblju između 2. i 6. mjeseca na najnižoj razini, a dijete još nije stvorilo dovoljno svojih vlastitih, imunosni čimbenici u majčinu mlijeku uskaču u pomoć preuzimajući svrhu koju je imala posteljica te štiteći bebu dok njegov vlastiti imunosni sustav ne sazrije.

Sigurna zaštita od SIDS-a

Jedan od načina na koji mlijeko štiti dojenčad jest putem enteromamarnog imunosnog sustava. Kada je majka izložena novom virusu, žlijezde u tijelu proizvode stanice koje se bore s infekcijom koju uzrokuje upravo taj virus. Te specifične stanice putuju krvotokom u dojke gdje „objavljuju rat“ virusu. Žlijezde u dojkama reagiraju proizvodeći antitijela koja dijete prima putem mlijeka. Budući majka može stvoriti nova antitijela brže i bolje nego dijete, ona nadograđuje njegov imunitet svakim novim podojem. Bi li bio previše odvažno nazvati majčino mlijeko cijepivom protiv SIDS-a? Nastavite čitati dalje.

Majčino mlijeko razvija mozak

Majčino mlijeko: hrana za pametniju djecu“. Ovo je bio naslov jednog članka u američkim novinama. Iako iskustvo i istraživanja pokazuju da dojena djeca imaju određenih intelektualnih prednosti, ta se razlika obično više pripisivala zrelosti ili majčinu karakteru negoli vrsti mlijeka. Međutim, nova istraživanja otkrivaju da razvoju mozga pridonosi majčino mlijeko više nego sam proces dojenja. Tvari i elementi koji potiču razvoj mozga nazvani „razvojni faktori“ nedavno su otkriveni i u ljudskome mlijeku.

Britanski istraživači proučavali su 300 beba koje su se izrazito prerano rodile i težile manje od dva kilograma te su pripadale grupi visokog rizika od SIDS-a. Podijelili su bebe u dvije grupe: one koje su hranjene majčinim mlijekom i one koje to nisu. Zbog njihove nezrelosti, djeca su primala mlijeko putem cjevčice radije nego direktno dojeći, razdvajajući time utjecaj mlijeka od utjecaja dojenja. One bebe koje su primale majčino mlijeko tijekom prvih 5 do 6 tjedana života ocijenjene su u prosjeku za 8,3 bodova više na testovima inteligencije provedenima u 7. ili 8. godini života. Značajna je, također, činjenica da što su djeca primala više izdojenog mlijeka, postizala su bolje rezultate. Nakon toga još 11 novih istraživanja zaključilo je da dojenje utječe na bolji razvoj mozga.

Zašto majčino mlijeko utječe na bolji razvoj mozga?

Odgovor možda leži u posebnim nutrijentima u ljudskom mlijeku kojih nema u umjetnome. Ljudsko mlijeko sadrži supstance (poput kolesterola, linolne kiseline i taurina) koje potiču razvoj središnjeg živčanog sustava na nekoliko načina od kojih je najznačajniji taj da proizvode tzv. vitalne masnoće (u prvom redu dehidroepiandrosteron za mijelin) koje su ovojnice živaca koji pomažu bržem protoku impulsa. Ove su supstance toliko važne za mozak da u slučaju njihova manjka u majčinu mlijeku, žlijezde u dojkama samostalno stvaraju spomenute nutrijente i ispuštaju ih u mlijeko. Iako se mijelinizacija nastavlja i u ranom djetinjstvu, najviša razina mijelinizacije događa se tijekom prvih 6 mjeseci života.

Majčino je mlijeko nježnije prema majušnim dišnim putovima

Osim što smanjuje respiratorne infekcije koje začepljuju bebine dišne putove, dojenje također pomaže u održavanju malenih dišnih putova otvorenima tako što ih ne izlaže alergenima iz stranoga mlijeka. Začepljeni nosići i dišni putovi te ponavljajuće infekcije česti su znakovi alergije na umjetno mlijeko napravljeno od kravljega ili sojina mlijeka. Dojenje pomaže disanju na dva načina: sazrijevanju moždanog sustava koji kontrolira disanje te oslobađanju prohodnosti malenih dišnih putova. Zanimljivo je primijetiti da dojenčad ima višu razinu hormona progesterona u krvi koji stimulira disanje. Ukratko, bebe koje dobivaju majčino mlijeko bolje dišu.

Ugrožavajući faktori

Ono što je vrlo važno jest da čak i ako majčino mlijeko uđe u pluća, ono ne iritira pluća kao što je to slučaj kod umjetnoga. Majčino mlijeko nije strana tvar. Također, istraživanja na životinjama pokazuju da prodiranje vode ili kravljeg mlijeka u gornji dio dušnika može uzrokovati apneju što nije slučaj kod majčinog mlijeka. Znanstvenici su zaključili da navedeni slučajevi mogu uzrokovati epizode prestanka disanja kod novorođenčadi koje ih mogu životno ugroziti.

Dojenje smanjuje refluks

Želučani refluks manje je opasan kod dojene novorođenčadi nego kod onih koja se hrani umjetnim mlijekom, vjerojatno zbog činjenice da se majčino mlijeko brže probavlja. Budući želučani refluks pripada situacijama koje direktno ugrožavaju život, a takve situacije su prethodnice SIDS-a  –  smanjenje refluksa smanjuje rizik od SIDS-a.

Dojenje pospješuje sigurniji san. Dojenje uspostavlja djetetov dnevni ritam

Smatram da je važan dio ovog problema što bebe s rizikom SIDS-a sveukupno imaju „neorganiziranu psihologiju“. Dojenje ima umirujući učinak na dijete. Harmonija između majke koja doji i dijeteta koje siše uspostavlja njegov ritam budnosti i spavanja, vjerojatno kao rezultat usvojene bliske povezanosti majke i djeteta.

Nastavlja se…


Dr. Bill Sears – Ask dr. Sears
Prevela: LR
Foto: Pexels

 

Žena Vrsna

Žena vrsna vrijedi više nego biserje. Srce njena muža bez straha se može u nju pouzdati, ona mu uvijek čini dobro. Vješto i neumorno radi na njivi Gospodnjoj, tražeći i vršeći volju Božju. U njoj nema straha, osim straha Božjega pa se smije svakom novom danu uživajući u plodovima svojih djela.