Uskrs: 50 dana slavlja

Još uvijek smo u vremenu uskrsnog slavlja. Kako putem osjetila naglasiti radost uskrsnog vremena? Koji su neobični uskrsni simboli?

275

Gospodin je uskrsnuo od mrtvih, kako je i rekao;

radujmo se i kličimo,

jer On vlada u vijeke vjekova, aleluja.

(Uvodna antifona, ponedjeljak u vazmenoj osmini)

Nakon 40 korizmenih dana priprave za Uskrs, bilo bi bezvrijedno slaviti Uskrs samo jedan dan. Isus je uskrsnuo! On je živ! Sveta Majka Crkva je u svojoj mudrosti osigurala da slavimo uskrsnuće duže no što traje razdoblje kajanja i pokore. Pashalna tajna, Kristova muka, smrt i uskrsnuće, središnji je dio naše vjere. Isus je pobijedio grijeh i smrt te nam ponovno otvorio vrata raja, koja su nam bila zatvorena zbog prvoga grijeha kojeg su počinili Adam i Eva. Po Kristovoj pobjedi nad smrću i našem ponovnom rođenju u krštenju imamo udio u vječnome životu.

Dok je uskrsnuće jezgra i slavimo ga svakoga dana u svojoj vjeri, mi se na poseban način „radujemo i kličemo“ za vrijeme uskrsne osmine i uskrsnog vremena „pedeset dana od Uskrsa do Pedesetnice (Duhova) se slave kao jedan blagdan, koji ponekad nazivamo ‘Velika Nedjelja’“ (Opća uredba o liturgijskoj godini i kalendaru). Kao što kaže i sv. Augustin: „Pedeset dana Uskrsa isključuju post, budući da je to vrijeme iščekivanja gozbe koja nas čeka u visinama.“ (Ispovijesti, 252) Ali pedeset dana slavlja je dugo vremensko razdoblje održavanja radosti. Postoji nekolicina izvanjskih manifestacija u našoj kulturi koje nas podsjećaju na produženu gozbu pa trebamo namjerno i na različite načine biti usmjereni na zahvaljivanje i radost u razdoblju od Uskrsa do Pedesetnice.

Uskrsno vrijeme

Najprije se moramo okrenuti onome kako Crkva slavi uskrsno vrijeme. Svećenik nosi bijelo ili zlatno ruho za uskrsnog vremena. Također se na svakoj Misi pali pashalna ili uskrsna svijeća koja je slika Krista Uskrsloga, a stoji kod oltara. Uskrsno vrijeme ima i nekoliko „podjela“: Uskrsna nedjelja, uskrsna osmina, Nedjelja Božanskoga Milosrđa (Quasi Modo ili Bijela nedjelja), Uzašašće Gospodnje i priprema za Pedesetnicu (Duhove).

Uskrsna (vazmena) osmina

Prvih osam dana nakon Uskrsa nazivaju se uskrsnom osminom. Za to vrijeme Crkva smatra svaki od tih dana drugim Uskrsom, s naglaskom na novokrštenike, slaveći  liturgiju Uskrsne nedjelje sve do Druge nedjelje po Uskrsu. Postoje neke razlike u svetoj  Misi koje možemo primijetiti samo za vrijeme Uskrsne osmine:

  1. Prije čitanja Evanđelja, pjeva se ili čita drevna posljednica svetoj žrtvi uskrsnici (Victimae Paschali).
  1. Alelujski poklik cijeloga tjedna je: „Ovo je Dan što ga učini Gospodin, kličimo i radujmo se njemu, aleluja.“
  2. Prije Svet, svet, čita se ili pjeva i posebno predslovlje Uskrsa.
  3. Ako se moli Prva euharistijska molitva, postoji i određena forma za dio „U zajedništvu s onima…“                                U zajedništvu s cijelom Crkvom svetkujemo presveti dan (presvetu noć) uskrsnuća po tijelu našega Gospodina Isusa Krista, i častimo uspomenu ponajprije slavne vazda Djevice Marije, Majke istoga Boga i Gospodina našega Isusa Krista.
  4. Odgovarajući „Molimo, Gospodine“ (Hanc Igitur) također se moli u Prvoj Euharistijskoj molitvi:

Molimo, Gospodine, blagohotno primi

                  ovaj žrtveni prinos nas tvojih slugu

                  i sve obitelji tvoje:

                  što ti ga prinosimo također za ove

                  koje si se udostojao iz vode i Duha Svetoga

                  nanovo roditi

                  dajući im otpuštenje sviju grijeha:

                  obdari naše dane svojim mirom,

                  izbavi nas od vječne osude

                  i ubroji nas među izabrane svoje:

                 Po Kristu, Gospodinu nešemu. Amen.

  1. Konačno, pri otpustu naroda:

Svećenik ili đakon: Idite u miru, aleluja, aleluja.

Odgovaramo: Bogu hvala, aleluja, aleluja.

Osmina  završava drugom vazmenom nedjeljom, Nedjeljom Božanskoga Milosrđa. 2014. godine blaženi Ivan XXIII i blaženi Ivan Pavao II su kanonizirani na Nedjelju Božanskoga Milosrđa, iz čega možemo napisati potpuno novu temu za to vrijeme.

Naglasak na uskrsnim čitanjima i liturgiji

Najočitiji način za slavljenje uskrsnoga vremena je odlazak na  Mise preko tjedna kako bismo primili slavnoga Krista u svetoj  Euharistiji. Slijedeći Novi zavjet i misna čitanja možemo  ući u samo središte uskrsne poruke. Postoje različiti izvještaji  o Isusovu uskrsnuću i njegovu pojavljivanju među učenicima o  kojima možemo razmišljati u uskrsnom vremenu: žene susreću anđela kod groba; Marija Magdalena susreće Isusa u vrtu; Ivan i Petar žure na grob; Isus se ukazuje apostolima u gornjoj sobi, i u odsustvu i u prisustvu Tominu; Isus na obali; i naravno, učenici koji su prepoznali Isusa u lomljenju kruha na putu u Emaus.

U uskrsnom vremenu prvo čitanje je uvijek uzeto iz Djela apostolskih. Djela apostolska su puna akcijskih dijelova i vrlo su zanimljiva te su savršena za čitanje djeci na glas. Apostoli i učenici zrače čistom uskrsnom radošću…. To je nešto što bismo svi trebali oponašati: Krist je uskrsnuo, vrata raja su otvorena i sada možemo podijeliti vječni život s Njime!

U Direktoriju o pučkoj pobožnosti i liturgiji postoji dio koji je posebno posvećen uskrsnom vremenu, a uključuje nekoliko prijedloga kao što je pobožnost Put svjetla (Via lucis) i radovanje s Marijom zbog uskrsnuća njezina sina.

Koristiti svih pet osjetila

Koristeći svih pet osjetila: vid, sluh, dodir, okus i miris, kroz ovih pedeset dana, moći ćemo lakše naglasiti radost uskrsnog vremena. Slijedi nekoliko jednostavnih ideja koje će biti vrlo korisne za obitelji.

Vid

Vizualni podsjetnici Uskrsa mogu se ostaviti po cijeloj kući do Pedesetnice! Ukrasi mogu izražavati vjersko značenje Uskrsa. Bijela i zlatna su liturgijske boje Uskrsa, a pastelne boje su odraz proljeća i novog života. Stolnjaci, podmetači, ubrusi, čak i kuhinjski ručnici i podmetači za posuđe, mogu biti uskrsnih boja.

Uzmimo u obzir i uskrsne simbole koje možemo koristiti u ovo vrijeme. Najprije su tu slikoviti prikazi onoga što znamo iz uskrsne liturgije, posebice uskrsnog bdjenja:

  • Voda: podsjeća nas na krštenje.
  • Pashalna svijeća: „Krist, naše svjetlo“ – vosak i svjetlo imaju posebno značenje.
  • Kristogram u vijencu: Kristogram Krista u vijencu koji označava pobjedu uskrsnuća.
  • Alfa i Omega: prvo i posljednje slovo grčke abecede, označava da je Krist početak i svršetak svih stvari.
  • Pashalno janje (s uskrsnim natpisom): „Krist, naše Pashalno janje je žrtvovan“ (1 Kor 5, 7).

Uskrsni natpis je bijela zastava s crvenim križem koji simbolizira pobjedu nad smrću.

  • Pčela i pčelinji vosak: ovo su posebni simboli koji se koriste za vrijeme uskrsnog bdjenja, povezani s pashalnom svijećom i uključeni su u Exsultet (Hvalospjev uskrsnoj svijeći). Pčela je simbol uskrsnuća zato što iskrsne iz osi pčelinjeg saća kao što je Isus uskrsnuo iz groba. Također se čini kako je pčela za vrijeme zime vrlo mirna i uspavana, a u proljeće se ponovno pojavi baš kao i uskrsnuće.

Osim liturgije, postoje i mnogi drugi uskrsni simboli koji nas u ovome vremenu mogu podsjećati na uskrsnuće:

  • Feniks: mitska ptica koja se ponovno diže iz pepela.
  • Leptir: leptir se izdiže iz naizgled mrtve kukuljice baš kao što se i Isus diže iz mrtvih.
  • Paun: kažu da ova ptica jednom godišnje odbacuje svoje perje na repu i da joj raste novo perje koje je još veličanstvenije i kvalitetnije nego ono prošlo.
  • Raspuknuti nar (šipak): ovo voće kad se raspukne daje životvorne sjemenke. Predstavlja snagu Krista koji je izašao iz groba u nedjelji Uskrsa.
  • Lastavica: postoji vjerovanje da je ova ptica spavala u vodi cijele zime te se ponovno pojavila u proljeće kao novi život, baš kao i Isusovo tijelo koje je „spavalo“ u grobu i ponovno se probudilo.
  • Uskrsni ljiljan: bijeli cvijet koji se rascvate iz mrtve lukovice simbolizira besmrtnost.
  • Jona i riba: zato što je Jona izašao iz utrobe ribe nakon tri dana, znak je Krista.
  • Dupin: Jonina riba često je prikazivana kao dupin, pa je tako dupin postao simbol uskrsnuća.
  • Zec ili kunić: ne trebamo nepovjerljivo gledati na uskrsnog zeku. Ade Bethune objašnjava:

            Zečja jazbina, kao i grob u kojem je Krist ležao, tamna je rupa u zemlji. Iz tog ‘groba’ on

  također uskrisuje, i sa svojom ograničenom spretnošću može preskočiti preko brežuljka i

            doline, obličje je naših tijela koja će u Posljednji dan uskrsnuti kao i naš Uskrsli Gospodin

(“Uskrsni zec”, Friar, travanj 1958).

  • Jaje: jedan je od najdrevnijih znakova uskrsnuća. Novi život se rađa iz ljuske koja je slična grobu.

Jaja su najtradicionalniji i najpopularniji simbol. Pisanice se mogu staviti u doslovno bilo koji dio kuće, bilo da su drvene, plastične, keramičke ili tradicionalno obojena jaja.

I naravno, vrlo je lijepo i prigodno ukrasiti kuću uskrsnim cvijećem, posebice uskrsnim ljiljanom.

Odlazak i uživanje u prirodi način je da se usredotočimo na novi život proljeća. Proljetni izleti, kao na primjer šetnja, piknik ili planinarenje prilika su da otkrijete neke od simbola uskrsnuća.

Svete sličice i različiti drugi prikazi Uskrslog Krista i Njegove pojave, posebice reprodukcije likovnih remek-djela, čine izložbe prekrasnima. Čitajući i pokazujući djeci više slikovnica o uskrsnoj priči u uskrsnom vremenu, obuhvaćamo dva osjetila: vid i sluh.

Dodir

Praveći različite uskrsne ukrasne stvari i igrajući različite igre možete vrlo lako zaposliti svoje ruke. Toliko je toga što treba pripremiti prije Uskrsa pa je opuštajuće raditi neke likovne projekte tek nakon Uskrsa, u ovih pedeset dana. Tada smo i smireniji i produktivniji, a možemo se i bolje posvetiti projektima kako bismo ih sve kvalitetno napravili!

Postoji savršeno vrijeme kada možete raditi različite stvari s jajima, kao što je drevna umjetnost izrade ukrajinskih pisanica. Spomenula sam već da izrada pisanica može biti promišljen posao. Naša obitelj kroz cijelu korizmu izrađuje pisanice i to tako da pozivamo prijatelje i obitelj kako bismo i od njih naučili i uživali u procesu izrade. Ipak u ovih pedeset dana možemo to raditi ležernije. Ostavimo sve materijale dostupne i s vremena na vrijeme zna biti neuredno. Koristimo i pčelinji vosak, plamen te ostale pripadajuće simbole i boje koje nas podsjećaju na Uskrs.

Sadnja vrta i gledanje kako raste novi život, ilustrira ponovno rođenje i novi života Krista i za nas kršćane. Proljeće i novi život su također podsjetnici uskrsnuća.

Ako to već niste napravili prije Uskrsa, napravite ukrasnu svijeću koja će oponašati pashalnu svijeću koja se inače koristi u crkvi. Ovo je prekrasan način da se još jedan simbol uskrslog Krista prenese u vaš dom. Kada svijeću ukrašavate, možete čitati o uskrsnom bdjenju i važnosti  pashalne svijeće ili „svjetla Kristova“.

Ostale ideje: bojanje slika, pravljenje mozaika od ljuskica jaja, izrada  slagalica (puzzle) koje predstavljaju uskrsnuće.

Zvukovi

uključuju pjevane molitve i glazbu. Postoji mnoštvo prekrasnih uskrsnih himana koji su blago Crkve. Na Gozbu kralja Jaganjca, Kraljice neba, raduj se, Aleluja, Bogu pjevajmo samo su neke od mnogih. Ako se želite držati klasičnih skladbi, Handelova: Aleluja (iz oratorija Mesija) će u trenu donijeti zvukove Uskrsa u vaš dom!

Za vrijeme uskrsne osmine, kao završetak na sve molitve ili kao pozdrav Crkva koristi:

Svećenik: Ovo je Dan što ga učini Gospodin, aleluja!

Narod: Kličimo i radujmo se njemu, aleluja!

Poljski i slavenski običaj održavanja svijesti o Uskrsu je pozdravljanje drugih u uskrsnom vremenu ovim pozdravom:

prvi: Krist je uskrsnuo, aleluja!

drugi: Uskrsnuo je uistinu, aleluja!

U uskrsnom vremenu, Kraljice neba (Regina Coeli) moli se svakoga dana u podne i u 18:00, umjesto molitve Anđeo Gospodnji:

Kraljice neba, raduj se, aleluja:

Jer koga si bila dostojna nositi, aleluja.

Uskrsnu kako je rekao, aleluja.

Moli Boga za nas, aleluja.

Veseli se i raduj Djevice Marijo, aleluja.

Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu, aleluja.

Pomolimo se. Bože, koji si se udostojao razveseliti svijet Uskrsnućem svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, daj molimo te da po njegovoj Majci, Djevici Mariji, postignemo radosti vječnoga života. Po istom Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Okus

Hrana i piće nezaobilazan su dio slavlja i gozbi. Postoji velik broj različitih recepata, posebno za uskrsni kruh i deserte, iz različitih zemalja koje možete isprobati napraviti i kušati za vrijeme ovih pedeset dana, i još ih nećete kušati sve. Različite vrste kruha i torti sve imaju simboliku koja ukazuje na uskrsnuće. Primjerice dizanje kruha ili torti, oblik kruha ili pak korištenje bogatih sastojaka. Stari zakoni posta bili su mnogo stroži i mnogo godina jaja i mliječni proizvodi nisu bili dopušteni. Kokoši bi počele nesti jaja prije no što je korizma završila pa su se jaja skupljala čekajući da budu iskorištena. Zato toliki uskrsni recepti zahtijevaju mnogo jaja, da bi se višak iskoristio, ali i za slavlje zbog završetka posta i veselja zbog uskrsnuća.

Miris

Hrana i cvijeće spadaju također i u osjet mirisa. Miris uskrsnih ljiljana, zumbula i tulipana samo povećavaju vrijednost ideje da je proljeće donijelo novi život, uključujući i život Isusa kroz uskrsnuće.

Mir i radost u našim srcima

Prva riječ koju je Isus rekao svojim apostolima kada im se ukazao bila je „Mir“. Mnogo je vremena i pripreme koja vodi Uskrsu, ali zadržati uskrsnu radost ne znači bezumnu i stalnu aktivnost. Možemo hodati s Marijom i apostolima onako kako su oni doživljavali ove događaje. Oni su cijenili vrijeme koje su provodili s Uskrslim Isusom, slušajući Njegova objašnjenja Pisma i kako se sve ostvarilo.

Ako sam vam iznijela mnoge ideje za aktivnosti koje možete raditi u uskrsnom vremenu, to ne znači da morate gomilati jednu aktivnost za drugom. Duboko razmatrajmo sve ove događaje. Prepričavajmo ih u čitanjima, mislima, pjevanju – održavajmo uskrsnu radost i mir u našim srcima. Kao što naš župnik svake godine kaže: „Pokrenite se – Uskrs je pedeset dana!“

Uskrs je središte crkvene liturgije i liturgijske godine. Crkva nam daje pedeset dana da zahvaljujemo Bogu za dar Kristove pobjede nad grijehom i smrću te da izrazimo radost zbog uskrsnuća i otvaranja vrata raja svim ljudima. Preko slavljenja ovoga vremena, nastojmo produbiti naše shvaćanje ove velike tajne i nositi svjedočanstvo Krista kroz život.

Jennifer Gregory Miller – Catholicculture.org

Prevela AMS

 

Print Friendly, PDF & Email
In this article