Veliča, preuzet iz Lukina evanđelja (1, 46-55), hvalospjev je Blažene Djevice Marije Gospodinu. Nalazimo ga i u Časoslovu, posebnoj zbirci čitanja, pisama, psalama i pjesama koji čine ono što je poznato kao molitva crkve (svećenici i drugi redovnici dužni su svaki dan moliti dijelove Časoslova), te je tu poznat kao Marijina pjesma.
Veliča ima brojne glazbene obrade skladatelja kao što su Palestrina, Bach i Mozart, može se recitirati, ali i pjevati. Naziv hvalospjeva dolazi od prvog retka njegova teksta na latinskom jeziku (Magnificat anima mea Dominum) prevedenog u prvom retku ispod. Marija ovdje s njoj svojstvenom poniznošću i milošću naviješta Gospodinovu veličinu.
Veliča
Veliča duša moja Gospodina
i klikće duh moj
u Bogu mome Spasitelju,
što pogleda na neznatnost službenice svoje:
odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.
Jer velika mi djela učini Svesilni,
sveto je ime njegovo.
Od koljena do koljena dobrota je njegova
nad onima što se njega boje.
Iskaza snagu mišice svoje,
rasprši oholice umišljene.
Silne zbaci s prijestolja,
a uzvisi neznatne.
Gladne napuni dobrima,
a bogate otpusti prazne.
Prihvati Izraela, slugu svoga,
kako obeća ocima našim:
spomenuti se dobrote svoje
prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.
Uz Veliča razmatrajte drugo radosno otajstvo krunice
Veliča je odličan izvor za meditiranje Pohoda, drugog radosnog otajstva krunice. Kada anđeo Gabrijel govori Mariji da će postati Majka Božja, govori joj i o trudnoći njezine rođakinje Elizabete s Ivanom Krstiteljem.
Nakon što je Marija dala svoj poznati pristanak da postane Majka Božja: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!“ (Lk, 1, 38), ona „pohiti“ (1, 39) pomoći Elizabeti koja je ushićena što je vidi. Naša Gospa tada izražava svoju radost kroz Veliča.
Možemo se diviti Marijinoj predanosti (kao i njezinoj izdržljivosti!) kada je krenula na ono što je moralo biti naporno putovanje iz Nazareta, gdje je živjela, u grad Judin, gdje je živjela njezina rođakinja, udaljen 70 milja (112 km, op. prev.).
(Sjetite se, ovo je bilo razdoblje kada nije mogla samo sjesti u automobil ili u autobus da bi došla tamo!)
Jasno je da je Marija, u žurbi da pomogne svojoj rođakinji, usredotočena na služenje drugima. Na ovaj način ona veliča Gospodina odražavajući (i „veličajući“) Njegovu dobrotu i ljubav. I, naravno, postajući Majka Božja pomoći će mu otkupiti nas za naše spasenje kroz njegovu muku.
Svojom nas molitvom Gospa uči poniznosti
Govoreći o veličanju, nadbiskup Fulton J. Sheen jednom je rekao za našu Blaženu Majku da je „povećalo (eng. magnifying glass, Magnify – engleski naziv za Veliča, op. prev.) koje pojačava našu ljubav prema njezinom Sinu“.
Imajte na umu da Marijin radosni poklik da će je „svi naraštaji zvati blaženom“ ni u kojem slučaju ne umanjuju njezinu poniznost. Ako se čini da se ona ovdje hvali, to je u sličnom duhu kao što to čini sveti Pavao kasnije u Svetom pismu kada kaže: „Tko se hvali, u Gospodinu neka se hvali.“ (2 Kor 10,17), to jest, u Božjem djelu koje se vrši preko nas.
U tom pogledu, Veliča je više od molitve hvale. Ona nas podsjeća i na važnu povezanost između poniznosti i svetosti. Baš kao što je Bog pogledao „na neznatnost službenice svoje“ i „velika djela učini“ za Mariju čineći je Majkom njezina Sina, tako i „(mišicom svojom) silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne“.
(Imajte na umu i poniznost naše Blažene Majke kada u ovoj molitvi o sebi govori, kao što to čini kada daje pristanak Gabrijelu o kojem smo prije govorili, kao o Gospodnjoj službenici, njegovoj sluškinji!)
Kao što je njezin Božanski Sin poslije istaknuo: „Tko se god uzvisuje, bit će ponižen, a tko se ponizuje, bit će uzvišen.“ (Mt 23, 12 te malo drugačijim riječima u Lukinu evanđelju 18, 14 i 14, 11)
Isus ovdje nije rekao ništa novo! Slične misli čitamo i u Starom Zavjetu, u Psalmima i u ovom primjeru iz Knjige Sirahove:
„Što si veći, to se većma ponizi, da nađeš milost u Gospoda.“
(Sir 3, 18)
Veliča li tvoja duša Gospodina?
Redak o tome kako Bog „gladne napuni dobrima“ također odjekuje kasnije u evanđeljima kada Gospodin kaže: „Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi!“ (Mt 5, 7) Ovo nam služi kao dobar podsjetnik da „ostanemo gladni“ Božjih milosti u molitvi i čitanju Njegove riječi u pismima.
A što je s dijelom da bogate otpusti prazne? Ovaj redak odnosi se na one koji žive za bogatstvo i snagu i misle da su shvatili sve. Ovi ljudi zapravo žele biti bogovi, a ne Božji. Kako naš Gospodin može ispuniti one koji su već puni – sami sebe?
A što je s vama? Veliča li vaša duša Gospodina? Nikada mu nećemo moći pristupiti s Marijine razine svetosti kao Majke Božje. Bez obzira na to, ipak smo svi pozvani na svetost.
Vaš dobar primjer, poput onoga Blažene Majke, može pomoći drugima u njihovom duhovnom rastu. Vide li ljudi u vama Kristovu ljubav i dobrotu? Dopuštate li Bogu da djeluje u vama kako bi ispunio svoju volju? Neka vam Marija pomogne dajući vam milosti koje trebate kako bi slijedili njezina Sina i njegovu Crkvu u molitvi Veliča.
Kao što je sv. Ambrozije jednom rekao osvrćući se na ovu prekrasnu molitvu:
„Neka Marijina duša bude u nama da proslavlja Gospodina; neka njezin duh bude u nama da možemo klicati u Bogu našem Spasitelju.“
Our Catholic Prayers
Prevela: Katarina Zarinkijević
Foto: Pipecosta – Cathopic
