Proslavivši svetkovinu Krista Kralja, velikim koracima približavamo se kraju crkvene godine i početku došašća. U ovom članku posvetit ću se tome kako ovaj dio ciklusa liturgijske godine živjeti u obitelji. No, krenimo od početka, od same riječi došašće. Ako zavirimo na Hrvatski jezični portal, tamo nalazimo da je riječ došašće arhaična hrvatska riječ za dolazak.[1] Ovo razdoblje zovemo još i advent, a ta riječ dolazi iz latinskog jezika, od ad+venire što znači doći.
Sada se nameće pitanje koga iščekujemo ili čiji dolazak iščekujemo u došašću? Odgovor se čini jednostavan, ali ako ste pomislili na Božić, to je tek djelomično točno. Glavna tema došašća je paruzija ili drugi Kristov dolazak. Stoga, u došašću, prvenstveno u njegovom prvom dijelu živimo vrijeme intenzivnog razmišljanja o drugom Kristovu dolasku. Naravno, mi živimo cijelo vrijeme u „posljednjem vremenu”, ali u došašću si to želimo posebno posvijestiti.
Dva dijela došašća
Došašće se dijeli na dva dijela: do 16. prosinca i od 17. prosinca. Prvi dio usmjeren je, kako je već spomenuto, na drugi Kristov dolazak, a drugi dio čini bliža priprava za Božić, u kojoj između mnogih posebnosti izdvajam tzv. „O, antifone”. Tek je drugi dio došašća neposredna priprema za Božić. Da je paruzija glavna tema većeg dijela došašća, o tome nam govore i misna čitanja, posebno nedjeljna, ali i ona dnevna. Ne samo evanđelja, nego sva liturgijska čitanja!
Adventski vijenac
Sada ćemo konkretno razmišljati na koje načine možemo živjeti ovo posebno milosno vrijeme. Za početak došašća može se u obitelji izraditi adventski vijenac. Iako se to čini svima poznato, pogledajmo i za ove dvije riječi što znače, jer će nam ispravno definiranje pojma puno pomoći u konkretnoj izradi.
Kada kažemo adventski, tada to nikako ne znači božićni. Naime, može se dogoditi da tijekom adventskog vremena slavimo Božić, a tijekom božićnog vremena ne slavimo ništa. Kako bismo izbjegli tu zamku, svjesno možemo posvetiti pažnju da u došašću i dekoracija bude prikladna liturgijskom razdoblju. Konkretno, adventski vijenac ne trebaju krasiti nikakvi ukrasi, loptice, kuglice, poklončići, šljokice i slično, jer to nije božićni vijenac. On će to tek postati! Na Badnji dan ili Badnju večer taj se vijenac može dodatno ukrasiti poklončićima, lopticama, kuglicama i ostalim božićnim dekoracijama da bude božićni. Dakle, za došašće je prikladan jednostavan zeleni vijenac, s ljubičastim svijećama, što predstavlja liturgijsku boju došašća. Bijela ili crvena svijeća može se dodati također na Badnji dan. Neki to čine tako da je stave u sredinu vijenca.
Sljedeća riječ je vijenac. Na Hrvatskom jezičnom portalu za riječ vijenac stoji da je to ukras od cvijeća ili lišća, spleten u obliku kruga.[2] Dakle, nikakvi trokutovi, kvadrati, osmerokuti, kutije, pravokutne daske, panjevi koje često vidimo ispred oltara u crkvama i slično. Danas smo svjedoci svakakvih kreacija koje se nazivaju „adventski vijenac”, a nisu niti adventski, niti vijenci. Oblik kruga nije slučajan, već ima simboliku. Krug nema početak ni kraj; stoga je simbol Boga koji je vječan, nema početka ni kraja.
Prilikom izrade adventskog vijenca koristite, ako je ikako moguće, prirodno zelenilo. Zimzelene grančice simboliziraju vječni život. Priroda je također jedno Božje stvorenje i dok s djecom budete birali grane, možete se diviti prirodi kao Božjem stvorenju i kroz to Boga slaviti.
Dok izrađujete adventski vijenac, pjevajte adventske, a ne božićne pjesme: Visom leteć, Padaj s neba, Gospode, trebam te, Nek pada, Mesija (On dolazi), Jer ti si predivan Bog… Jedna koja se obično ne pjeva u adventu, a sadržajno se odlična uklapa u advent je Bože, koje radosti. Na sam Badnji dan prigodno je pjevati/slušati pjesmu Raduj se, o, Betleme.
Prva večernja iz časoslova
Sada, nakon što smo riješili naizgled jednostavnu problematiku adventskog vijenca, možemo dalje razmatrati o življenju došašća. Liturgija Crkve poznaje molitvu časoslova ili takozvani časoslov. Za one koji ga dosad nisu molili, ovo može biti prigoda za početak. Najbolje bi bilo nabaviti tiskano izdanje, ali ako niste u mogućnosti, postoji i unutar aplikacije Nova Eva. O samoj liturgiji časoslova ovdje neću pisati jer to zahtijeva čak i serijal članaka. Ono što je glavno kod časoslova je da se tom molitvom uključujemo u molitvu cijele Crkve, i da njime posvećujemo određeni dio vremena.
Za one bračne parove koji već mole časoslov, došašće može biti prigoda da I. večernju nedjelje mole s djecom (moli se u subotu u periodu od zalaska sunca do ponoći). Molitva časoslova može biti praćena melodijom adventskih pjesama. Na primjer, tekst himna i psalama pjevaju se u tonovima adventskih pjesama. U subotu navečer može se upaliti i svijeća na vijencu. Posebno je to veliki doživljaj za prvu nedjelju, kada počinje došašće i nova crkvena godina. Tom prigodom može se napraviti s djecom malo slavlje povodom početka nove crkvene godine.
Mise zornice
Budući da je glavna tema prvog dijela došašća drugi Kristov dolazak, onda su Mise zornice idealan spoj onoga što trebamo živjeti posebno u došašću. Drugo predslovlje došašća iz Rimskog Misala navodi „da nas Krist zateče budne u molitvi i raspjevane njemu na slavu.” Zar ne bi tako trebalo izgledati naše iščekivanje drugog Kristovog dolaska? Da budemo budni, na što nas Krist izričito poziva, jer „ne znamo ni dana ni časa” (usp. Mt 25,13), ustajemo na ranu Misu. Raspjevane njemu na slavu: upravo se u Misama zornicama i pjevaju pjesme koje dozivaju Kristov dolazak. Sadržaj tih tekstova poput zaziva „Maranatha” upravo govori o tom iščekivanju i čežnji za njegovim drugim dolaskom.
Radovati se može samo onaj „kome je grijeh otpušten, kome je zločin pokriven” (usp Ps 32), stoga je i ispovijed jedan bitan preduvjet dobroga došašća.
Ostale obiteljske aktivnosti tijekom došašća
Ako želite obiteljski tijekom došašća raditi još neku aktivnost, različite ideje s portala su na jednom mjestu. Možete pronaći poticaj i materijale za aktivnosti koje se protežu kroz cijelo došašće, osminu pred Božić, kao i ideje za obilježavanje poznatih svetaca. Što god da odlučite, pazite da ne pretjerate s količinom aktivnosti. Radije se odlučite za manje i budite ustrajni.
Poticaj
Na kraju, ostaje još za ponoviti da u došašću posebno živimo intenzivno vrijeme razmišljanja o drugom Kristovu dolasku. Dakle, kršćaninova priprema je takva da se želi pospješiti drugi Kristov dolazak. Došašće nije samo neka duhovna priprema za Božić. Pri tome odlučimo da ćemo mi sada malo više moliti do Božića, da onda Božić bude svečaniji, za razliku od nekih drugih koji neće moliti, nego živjeti sekularno došašće kroz razne orašare i slično te advente u gradovima, koji nisu ni blizu definiciji adventa. Podrazumijeva se da nećemo došašće slaviti na sekularan način. Međutim, ono što je bitno naglasiti je da, ako se pripremamo samo za blagdan Božića, onda smo promašili jedan bitan aspekt došašća.
Temeljno, u došašću se pripremamo za drugi Kristov dolazak, kojega i zazivamo, a Božić onda, između ostalog, simbolizira taj njegov dolazak među nas. Zato je bitno došašće promišljati i u tom kontekstu.
Staviti sebe u kontekst drugog Kristovog dolaska. Što bih ja sve činio/činila da znam da slijedi paruzija za 20 dana? Kakva bi bila moja priprema za taj događaj? Ljubi Boga i ljubi bližnjega, posebno onoga tko ti ide na živce, tko te naljuti stotinu puta u danu. Budi u miru sa svima. Ako si, ne daj Bože, s nekim u trajnoj svađi da ne razgovarate, pomiri se, slomi đavla ponosa i oholosti koji te zarobljava, koji ti kaže da si ti u pravu. Pruži ruku pomirenja. Slomi i sve ostale đavle koji vladaju tobom: đavla ogovaranja, đavla zavisti, đavla srdžbe, đavla pornografije, i sve ostale koji nas zarobljavaju u naš mali svijet, u koji se volimo začahuriti i nikoga ne puštati. Jer Krist dolazi, neka nas nađe budne u molitvi i raspjevane njemu na slavu.
Dragi brate, draga sestro, želim ti dobro i plodonosno došašće! Mir tebi!
Florijan Mihaljević – Žena vrsna
Foto: [1] https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search
[2] https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search
