Zašto feministi žele izokrenuti priču o sv. Mariji Magdaleni?

Krasne plave kose koja joj u slapovima pada niz leđa, ova žena grešne prošlosti, u umjetnosti mahom prikazana u podnožju Križa u društvu Majke Božje, prividno je dobar biblijski „materijal“ za oslikavanje žene po mjeri feminizma – pritajeno senzualna, neovisna o muškarcima, a opet tako značajna u tom „muškom svijetu“

173

Kad sam čuo najavu nadolazećeg australskog filma o sv. Mariji Magdaleni koji je prikazuje kao feminističku heroinu, uzdahnuo sam. Podsjećajući na Da Vincijev kod, ovaj film kao da želi zamijeniti Sveto pismo i tradiciju feminističkom fantazijom pritom se značajno oslanjajući na  gnostičko „Evanđelje po Mariji”- nekanonski, fragmentarni tekst iz 2 stoljeća.

Simbol raskajanog grešnika

Sv. Marija Magdalena privlači feministice i njihove muške simpatizere jer ne uočavaju njen istinski značaj unutar evanđelja: kao predanoj Isusovoj sljedbenici, koju papa Franjo 2016. god. naziva „apostolom  apostola”, dana joj je najviša privilegija da bude prvim svjedokom Isusova uskrsnuća. U umjetnosti se ova svetica prikazuje u podnožju Križa zajedno s Gospom i sv. Ivanom. Kosa joj u dugim zlatnim slapovima pada slobodno niz leđa što je simbol njenog prošlog grešnog života. Čedne i štovane žene onoga vremena su nosile začešljane, podignute frizure. Ono što feministi ne razumiju jest da su umjetnici, u vremenima vjere (što se prvenstveno odnosi na srednji vijek kad su svi aspekti umjetnosti bili temeljeni mahom na vjerskim motivima; op. prev.), prikazivali Mariju Magdalenu kao simbol pobožnosti, svetosti. Drugim riječima, simbol raskajanog grešnika.

Plitka i klišejizirana interpretacija

Naizgled se čini da modernim vremenima, kojima dominira seks (opetovana gnostička preokupacija), Marija Magdalena pruža sve ono za čim ta vremena vape: pritajenu senzualnost, neovisnost o muškarcima te, ako već nije pripadnica pravog crkvenog svećenstva i jedna od dvanaest apostola, barem je „svećenica” po svom značaju u Crkvi.

Uzdahnuo sam, kako rekoh na početku, jer je cijela ta pogrešna interpretacija jako plitka, klišejizirana te vodi u krivom smjeru. Što je još važnije, ona onemogućuje modernoj ženi uvid u ono što istinska ženstvenost zaista znači. Dapače, ono što je Goethe pokušao reći kad je napisao da „božanski nadahnuta ženstvenost vodi k savršenstvu”.

Jedna žena namjesto njih tri

Knjiga o kojoj sam već pisao i iz koje sam naučio više o Mariji Magdaleni nego iz bilo čega drugog ranije pročitanog jest „Marija Magdalena: proročica euharistijske ljubavi”, autora franjevca Seana Davidsona. On ide tragom drevne tradicije prema kojoj se radi o ženi iz koje je istjerano sedam demona, grešnoj ženi iz Lukinog evanđelja, Mariji iz Betanije i sestri Marte i Lazara. Dakle govori o jednoj ženi namjesto njih tri te daje jasne argumente u prilog ovoj tezi. On također prihvaća drevnu usmenu predaju prema kojoj su, tijekom prvog progona kršćana u Jeruzalemu oko 41. god. po Kr., mnogi Isusovi najbliži sljedbenici prognani preko Mediterana te su došli na jugoistočnu obalu zemlje onda poznate kao Galija (Francuska).

Bazilika sv. Marije Magdalene

Davidson je dobio inspiraciju za svoju knjigu nakon što je dvije godine živio pokraj bazilike sv. Marije Magdalene u malom gradu imena Saint Maximin la Sainte Baume u Provansi. Čini se da je ova bazilika bila poznato hodočasničko mjesto u ranim stoljećima Crkve prožeto atmosferom i aurom jedne žene koja je pronašla „možda najbolje mjesto za život u miru i samoći, u pećini na pola puta uspona po planini la Sainte Baume.”

Grešnica koja se izdiže iz tmine u eksploziji ljubavi prema Kristu

Davidson podsjeća čitatelje da je proučavanje života ove svetice „izvor dubokog ohrabrenja”. Također dodaje da „možemo samo ostati zadivljeni gledajući jadnu, slomljenu grešnicu koja se izdiže iz tmine u eksploziji ljubavi prema Kristu te sa silnim pouzdanjem nastavlja trčati putem savršenstva.” Kakav sjajan film bi mogao nastati na temelju takvog života! Međutim, teško da bi isti mogao biti materijal za moderne feminističke fantazije.

I druga žena pod Križem izaziva posebno zanimanje modernih boraca za „prava žena“. Pročitajte:

Francis Phillips – Catholicherald.co.uk


Prevela: K. V.
Foto:  Ashton Bingham – Unsplash

Print Friendly, PDF & Email
In this article