Čini mi se važno danas se prisjetiti šesnaest mučenica karmelićanki iz Compiègnea u Francuskoj.
Tko su mučenice iz Compiègnea?
Ovih jedanaest redovnica, tri sestre laikinje i dvije trećoredice ubijene su po nalogu Odbora za javnu sigurnost, agencije Nacionalne konvencije revolucionarne Francuske. Ubijene su javnim smaknućem giljotinom 17. srpnja 1794.
Danas je godišnjica njihova mučeništva.
Sestre su živjele u samostanu karmelićanki terezijanske obnove (obnove velike svetice Terezije Avilske). To je značilo da je njihovo poštivanje zavjeta bilo strogo te su živjele u klauzuri. Ušle su u Karmel s namjerom da nikada ne napuste njegovu klauzuru. Tamo, u tom prostoru, živjele su molitveni život za dobro svijeta živeći odvojeno od njega.
Ovo opredjeljenje bilo je ujedno i njihov zločin.
Posvećeni život prkosi Revoluciji
Revolucionarna vlada Francuske proglasila je sestre iz Karmela u Compiègneu neprijateljima države. Zašto? Zbog njihovog radikalnog odricanja od svjetovnih briga, posvećenja njihovih života poniznom služenju Kristu te njihovog održavanja molitve kao potpunog načina života. Sve ovo se smatralo zločinom jer se odupiralo onome što je država odredila i tvrdila da je prihvatljivo i razumno ponašanje.
Sestre su prkosile ovoj zabrani svojim načinom života. Bile su uhićene, dovedene na suđenje, optužene za izdaju, osuđene na smrt.
Sestre su zatim bile premještene u centar grada gdje ih je čekala pomahnitala rulja.
Ali ovo je smaknuće bilo drugačije.
Dostojanstvena smrt pod oštricom giljotine
Rulja je bila zapanjena pojavom sestara koje su se, iako lišene redovničkih odijela, nosile s dostojanstvom koje je jedan promatrač opisao slično kao kod nevjeste koja se predstavlja za udaju.
Tišina koja je vladala prekinuta je jedino pjevanjem sestara dok su pjevale himan „O, dođi, Stvorče, Duše Svet”. Jedna po jedna, sestre su se popele do giljotine, od najmlađe do najstarije, a svaka je zastala kako bi kleknula pred poglavaricu tražeći: „Dopuštenje da umrem, Majko!” na što bi Majka poglavarica odgovorila: „Idi, kćeri moja!” Država je odredila njihove smrti, ali njihovo konačno djelo poslušnosti nije bilo državi već njihovoj majci u posvećenom životu.
Majka poglavarica ubijena je posljednja.
Mučenice iz Compiègnea pobijedile su snagom Duha Svetoga
Revolucionarna vlada Francuske pala je deset dana nakon smaknuća sestara.
Smaknuće karmelićanki iz Compiègnea je znak koji očituje nužnost religijske slobode kao povlaštenog temeljnog načela za osiguravanje pravednog društvenog poretka. Francuskom je narodu vjerojatno postalo sasvim jasno da bi vlada koja je u stanju ubiti šesnaest redovnica, jer su se usudile tvrditi da njihov jedinstven način života nadilazi moć države da vlada i upravlja, vjerojatno bila kadra ubiti bilo koga. Nitko više nikada ne bi bio siguran.
Postoje sile u našoj kulturi i u našem svijetu koje, čak i sada, sve većom snagom guraju protiv načela religijske slobode.
U spomen na šesnaest mučenica iz Compiègnea dužni smo odupirati se tim silama i odupirati se istim oružjem Duha Svetoga kojim su se one služile i koje im je na kraju donijelo pobjedu.
Steve Grunow – Word on Fire
Prevela: Katarina Zarinkijević
Foto: JOHN TOWNER – Unsplash
