Tijekom ožujka, travnja i svibnja roditelji budućih prvašića dobivaju od škola poziv za procjenu psihofizičke spremnosti djeteta za polazak u 1. razred. Ovu procjenu zrelosti vrši stručno povjerenstvo koje se sastoji od liječnika, učitelja i stručne službe škole (pedagog, psiholog, logoped, defektolog).
Tko pristupa procjeni?
Procjeni pristupaju sva djeca koja će do 1. travnja tekuće godine imati navršenih šest godina života. U prvi razred mogu se upisati i djeca koja do 1. travnja tekuće godine nemaju navršenih šest godina života ako to na zahtjev roditelja ili skrbnika odobri tijelo županijske državne uprave. Ako povjerenstvo utvrdi da dijete zbog psihofizičkog stanja ne može pohađati školu, oslobodit će dijete obveze upisa u toj školskoj godini. Dodatna je mogućnost da povjerenstvo pošalje dijete na postupak određivanja primjerenog oblika školovanja.
Što znači zrelost za upis u 1. razred?
Zrelost za školu predstavlja stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti savladavanje nastavnog plana i programa. Zrelost će ovisiti o biološkom razvoju, ali i o tome koliko je okolina omogućila djetetu da ovlada potrebnim iskustvima. Zrelost za školu obuhvaća tjelesnu, intelektualnu emocionalnu i socijalnu zrelost.
Tjelesna zrelost
Tjelesnu zrelost određuje liječnik prilikom pregleda. Pregled se sastoji od mjerenja visine i težine učenika, određuje se indeks tjelesne mase, pregledava se pojava trajnih zubi te vid i sluh.
Tjelesna zrelost za školu podrazumijeva prosječnu visinu oko 120 cm za dječake i 117 cm za djevojčice te težinu oko 20 kg. Normalan tjelesan razvoj omogućuje djetetu izdržavanje tempa školskog rada, kako bi lakše savladalo tjelesne i psihičke napore koji ga čekaju u školi.
Intelektualna zrelost
Intelektualna zrelost djeteta obuhvaća dobro razvijen govor, koji je osnova za razvijanje dječjeg mišljenja i jedan od bitnih uvjeta ljudske komunikacije, prenošenja iskustava i učenja. Prije polaska u školu dijete mora biti sposobno izraziti svoje misli i potrebe te razumjeti govor drugih. Dijete ovog uzrasta govori tečno i korektno, može spoznati glasove u riječi, odnosno sintetizirati glasove u riječ, prepoznaje glas kojim počinje riječ, u stanju je čuti riječ kao cjelinu i razlikovati je od druge. Također, od djeteta koje kreće u školu očekuje se i razvijenost pamćenja, koja ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uočavanju logičkih veza.
Emocionalna zrelost
Dijete prije polaska u školu treba u svom razvoju postići određeni stupanj emocionalne stabilnosti i samokontrole. Pred polazak u školu bitno je da dijete ima određenu razinu tolerancije na frustraciju. To će mu omogućiti da ustraje u učenju i onda kad baš njemu nije ugodno i zanimljivo, da prihvaća uspjeh odnosno neuspjeh te se zna nositi s osjećajima koji ih prate. U ovoj razvojnoj dobi kod djece prevladava uglavnom optimističko i ugodno raspoloženje.
Socijalna zrelost
Socijalna zrelost istovremeno predstavlja prilagođavanje na društvene obveze, usvajanje moralnih normi i sustav vrijednosti i ponašanja u okolini. Ona uključuje i vještinu komunikacije i suradnje s vršnjacima te prihvaćanje autoriteta. Dijete ovog uzrasta uživa u osjećaju pripadnosti, voli biti prvo, u stanju je suosjećati s drugima i u stanju je razlikovati poželjno od nepoželjnog ponašanja. Ono se može svakodnevno odvojiti od obitelji, samo se obući, brinuti o sebi i svojim stvarima. Koliko će dijete razviti samostalnost najviše ovisi o odnosu roditelja prema djetetovim htijenjima i aktivnostima. Ako su djeca u predškolskoj dobi navikla da mnoge stvari obavljaju drugi umjesto njih, imat će smanjenu sigurnost u sebe i manji interes za samostalno izvršavanje zadataka, što će negativno utjecati na prihvaćanje školskih obveza i njihovo ispunjavanje.
Kakvi će zadatci biti postavljeni djetetu?
Dok tjelesnu zrelost djeteta procjenjuje liječnik, ostale kategorije zrelosti procjenjuju drugi članovi Stručnog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičke spremnosti djeteta za polazak u školu – logoped, psiholog, pedagog, učitelj.
Zadatcima koji se daju djetetu provjerava se intelektualna zrelost, dok se socijalna i emocionalna zrelost procjenjuju opažanjem i suptilnim postupcima. Na primjer, dijete je za vrijeme procjene samo u prostoriji s Povjerenstvom, roditelj je u drugoj prostoriji.
Za početak, provjeravaju se opći podaci koje dijete zna o sebi – kako se zove, koliko ima godina, tko su članovi njegove obitelji i slično. Zatim se provjerava snalaženje djeteta u vremenu i prostoru pitanjima o aktivnostima tijekom dana. Procjenjuje se opažanje predmeta i vizualno pamćenje zadatkom da dijete imenuje nekoliko ponuđenih predmeta koji se potom sakriju da bi ih dijete ponovno imenovalo bez gledanja.
Sposobnost uopćavanja provjerava se pokazivanjem slika djetetu (na primjer razne slike povrća koje dijete imenuje pojedinačno i skupno). Logičko zaključivanje se procjenjuje slaganjem jednostavne slagalice uobičajeno od 6 dijelova. Nakon slaganja dijelova u cjelinu, dijete imenuje dobiveni prikaz.
Dijete ne mora znati čitati niti pisati, ali treba imati usvojene predvještine čitanja i pisanja
Govorno-jezični razvoj provjerava se prepoznavanjem velikih tiskanih slova te provjeravanjem vještina analize i sinteze. Analiza predstavlja mogućnost djeteta da rastavlja izgovorenu riječ na glasove (miš – m-i-š), a sinteza je obrnuti proces (k-u-ć-a – kuća). Za vrijeme provjere procesa sinteze i analize opaža se pravilnost djetetova izgovaranja glasova.
Provjerava se i grafomotorika, pravilnost hvata olovke i sposobnost precrtavanja zadanih elemenata. Govorno-jezične vještine i grafomotorika važne su predvještine čitanja i pisanja i olakšavaju usvajanje ovih sviju složenih vještina. Ove vještine možete s djetetom uvježbavati na zabavne načine.
Tijekom izvršavanja zadataka provjere grafomotorike, promatra se je li dijete ljevak ili dešnjak te se provjerava zna li dijete koja mu je lijeva, a koja desna ruka. Osim prostorne orijentacije na vlastitom tijelu, provjerava se i mogućnost prostorne orijentacije djeteta imenovanjem priloga uz prikaz sličica (u, na, ispred, pored, iza..)
Od djeteta će se tražiti i uočavanje sličnosti i razlika na primjeru likova, slova i brojeva te će se tražiti od njega da imenuje osnovne boje.
Provjeravat će se i matematičko predznanje – brojanje od 1 do 10 i prepoznavanje znamenki od 1 do 10 te povezivanje brojeva s količinom prikazanih elemenata. Također, dijete će trebati uočiti odnose veće-manje, viši-niži, tanje-deblje, dulje-kraće.
Sve navedene vještine dijete svladava u maloj školi, a pružaju mu lakši početak i brže svladavanje nastavnih sadržaja prvog razreda. Ne zaboravite se prije razgovora u školi dobro naspavati i pojesti zdravi doručak. Uputite dijete ranije gdje ćete ići i što će tamo raditi. Ako možete i prije odlaska na razgovor u školu prošećite do škole da dijete vidi gdje će ići. Ponesite sa sobom veliki osmijeh, dobro raspoloženje i pristupite ovom izazovu kao nečemu zabavnom.
Lea Potočar – Žena vrsna
Foto: Unsplash
