Biti u svijetu, ali ne od svijeta. Ova rečenica zvuči tako kontradiktorno. Kao da zahtijeva nešto što je moguće samo u teoriji. Na prvu se čini da je jako teško ili gotovo nemoguće živjeti na ovome svijetu, ali ne biti od ovog svijeta. Ovaj zahtjev poprima dodatnu težinu kad ga se promatra kroz prizmu radnog mjesta odnosno posla koji svakodnevno obavljamo. Tada zadatak glasi – biti u svijetu, na radnom mjestu, među kolegama, izvršavati dnevne, mjesečne pa i godišnje zadatke, ali živjeti za nebo.
Susreti s kolegama nisu uvijek lijepi i ugodni
Na poslu se svakodnevno susrećeš s kolegama. Ti susreti nisu uvijek lijepi ili ugodni. Često su zahtjevni, prepuni tvojih, ali i njihovih očekivanja. Javljaju se teškoće i stres prilikom izvršavanja zadataka. Sigurno se ponekad brineš i za egzistenciju, a vjerojatno je prisutna i neizvjesnost. Vjerujem da se često pitaš kako pomiriti sve naprijed navedeno i svoju težnju za nebom? Što učiniti? Kako živjeti? Nema univerzalnog pravila, obrasca ponašanja, ujednačene prakse koju možeš preslikati u svoj život. Moraš sama izgraditi svoje životne temelje, napisati svoja pravila, donijeti svoje odluke i svakodnevno ih imati na umu. Naravno, sve ovo vodeći se Kristovom logikom.
Jesi li se ikad zapitala što znači raditi poradi Krista? Znači li to jednom, dva puta ili tri puta pomoći kolegi? Suzdržati se od komentiranja? Ne odgovoriti na kritiku? Zauzeti se za ugnjetavanu kolegicu? Izvršiti tuđi zadatak bez da to ikome spomeneš? Ne dopustiti da netko vrijeđa Majku Crkvu? Učiniti znak križa prije jela unatoč tome što nasuprot tebe sjedi kolega nevjernik? Izložiti obraz da te izvrijeđaju, tebe osobno ili moralne vrijednosti koje zagovaraš?
Raditi poradi Krista znači dopustiti sebi da budeš izložen
Raditi poradi Krista znači dopustiti sebi da budeš izložen, ranjiv, osuđen, popljuvan, ismijan radi imena Njegova. Raditi poradi Krista znači i dopustiti Njemu da budeš zraka milosti, ljubavi, morala, svetosti na svom radnom mjestu. Sigurno je da nije uvijek nužno vjeru svjedočiti riječima. Štoviše, vjerujem da je svrsishodnije svjedočiti djelima. Biti autentična, nepokolebljiva, mirna i radosna. Unatoč prijekornim pogledima, učiniti znak križa prije jela, upozoriti na korištenje neprimjerenog vokabulara, radosno pomoći kolegi prilikom izvršenja njegovog zadatka, ne likovati nad tuđom pogreškom…
Možda se pitaš kako, ako svakodnevno od svojih kolega doživljavaš osudu, prijekor ili ti upućuje ružne komentare na račun tvoje vjere? Možda ti šef zadaje zahtjevnije zadatke jer mu nije simpatičan križ oko tvoga vrata, možda te kolege ogovaraju zbog tvog odlaska u crkvu, možda te provociraju… Tužno je ako zabavu ili sreću traže u dnevnim pakostima koje ti poslužuju uz šalicu jutarnje kave. Ti trebaš znati da je do njih, a ne do tebe. Njihova podbadanja su njihova stvar. Ti nemaš ništa s tim. Nemoj dopustiti da te pokolebaju ili uznemire. Koliko god bili nepravedni prema tebi, Krist kaže: „Mir vam svoj dajem.“
Katolkinja na radnom mjestu treba stremiti svetosti – kao i u svakom drugom trenutku
Kakva onda treba biti katolkinja na svom radnom mjestu? Jednom riječju – sveta. Sv. Josemaria Escriva upućuje da uvijek imaš nadnaravni pogled, da gledaš zvijezdu – Mariju, ona će ti od svog sina isprositi sve potrebne milosti.
Prije dolaska na posao kratko se pomoli. Možeš se moliti dok se voziš do svog radnog mjesta. Umjesto fokusa na jutarnju gužvu, ti se u duhu okreni Gospodinu. Zamoli ga da dođe u tvoj život, da blagoslovi tvoj dan. Predaj mu sve svoje susrete, sve zadatke, sve potencijalno konfliktne situacije, sve ono što ti se trenutno čini nerješivo. Možeš i sve svoje žrtve tijekom svog radnog dana prikazati za određenu nakanu. To neka bude tvoja molitva. Sprijatelji se sa svojim anđelom čuvarom i zamoli ga da bdije nad tobom. Odluči da nećeš bespotrebno trošiti riječi. Govori kad treba! Zazovi Duha Svetoga da ti podari mudrost da u susretima s kolegama budeš pronicljiva, da prepoznaš kada je nešto prikladno izreći i način na koji ćeš im nešto priopćiti.
Budi hrabra i ne zaboravi se napajati na Izvoru – molitvom
Budi hrabra jer ti je sam Krist dao duha hrabrosti! Sve teškoće koje podnosiš obavljajući svoj posao, podnosi s Njim! Budi ona koja će opominjati, ukazivati na nepravilnosti, pomagati drugima, ali u ljubavi. To nije nimalo lagano. Potreban je čvrst duh i odvažnost. Potrebno je izložiti sebe, ali zašto bi se bojala ako ti tvoj Krist kaže da ti niti vlas s glave ne padne, a da On to ne zna? Ako se strašiš pred teškoćama i povlačiš se, znaj da biraš lagodnost. Krist od nas traži male, herojske, svakodnevne pothvate. Pritom, ne zaboravi da je tvoje najbolje oruđe svakodnevna molitva.
Sv. Josemaria savjetuje da na svoj radni stol staviš Gospinu sličicu (to može biti i sličica dragog sveca) i na nju svraćaš pogled kad počinješ posao, dok ga obavljaš i kad ga završiš, jer će ti ona isprositi snagu da od svog posla učiniš ljubezni razgovor s Bogom.
Ako i nisi zadovoljna na radnom mjestu – moli i ne brini tjeskobno
Unatoč tome što te ne usrećuje posao koji obavljaš, zahvaljuj Gospodinu, jer zahvaljujući tomu poslu, imaš određenu financijsku sigurnost, ali počni tražiti novi, prikladan posao. Moli i ne brini! Briga je beskorisna. Gospodin zna kad je pravo vrijeme da priteče u pomoć. Koliko god se činilo teško i nemoguće, tvoj sadašnji posao je prilika da rasteš u svetosti. Gospodin ti je povjerio taj zadatak i nije te ostavio samu. On najbolje poznaje tvoje sposobnosti i tvoje granice strpljivosti. Pronađi duhovnika koji će biti tu za tebe i od kojeg ćeš moći dobiti dobar savjet u svim svojim nedoumicama.
Ukoliko obavljaš posao koji voliš, zahvali Gospodinu! Zahvaljuj bez prestanka! Budi gorljiva i radosna. Uvijek gledaj što još možeš napraviti za Krista.
Sv. Josemaria tvrdi da u jednostavnosti svog običnog posla, u jednoličnim pojedinostima svakog dana, trebaš otkriti tajnu – skrivenu mnogima – veličine i novosti: Ljubav. Daj nam Gospodine da nikad ne zaboravimo da se s tobom susrećemo svakog dana, susrećući svoje kolege, izvršavajući zadatke, nailazeći na poteškoće. Daj da u sebi otkrijemo ljubav i strpljenje prema drugima, da spoznamo da je naše radno mjesto prilika za postizanje svetosti, mjesto gdje možemo biti sol zemlje i svijetlo svijeta.
Anteja Nakić – Žena vrsna
Foto: NordWood Themes – Unsplash
