Iz pera talijanskog liječnika: Medicina u Bibliji

Medicina u Bibliji, KS

U zadnje vrijeme pokrenute su mnoge rasprave i polemike u kojima su se javljala i pitanja poput: „Može li se koronavirus širiti preko svete pričesti? Je li virus kazna za grijehe čovječanstva, za pohlepu, za nepoštovanje našeg planeta? Možda su vjernici krivi za epidemiju jer su kršili Božji zakon pa je Bog poslao virus ili mu dopustio da se raširi?“ Slično je prijetio i Izraelcima: »ako me ne poslušate i (…) prekršite moj Savez (…), poslat ću na vas kugu (…)« (Lev 26, 14. 15. 25).

Medicina u Bibliji opisuje razne prakse vezane uz medicinu na temelju biblijskih citata i ulomaka

Unatoč pojednostavljivanju koje se često javlja, bilo u vidu potpunoga razdvajanja razloga za bolest od Božjega djelovanja pa do pretjeranoga pripisivanja svih bolesti isključivo duhovnim uzrocima ili Božjoj kazni, odgovor o razlogu bolesti i njezinim možebitnim nadnaravnim uzrocima nije ni jednoznačan ni jednostavan. Biblija u tom pogledu nudi mnogo spoznaja, a vidljiv je i razvoj misli i poimanja uzrokā, razlogā i svrhe bolesti od prvih knjiga Staroga zavjeta do novozavjetnih tekstova.

Što Biblija govori o medicini? Talijanski liječnik Sterpellone donosi odgovor u knjizi Medicina u Bibliji, opisujući razne prakse i sve ostalo vezano uz medicinu na temelju biblijskih citata i ulomaka. Zašto Židovi nisu smjeli jesti svinjetinu, koliko su često morali prati ruke, koliko je dugo trajalo babinje, a koliko su dugo Izraelke dojile svoju djecu, zašto su se obrezivali i koju su plastičnu operaciju poznavali ljudi onoga vremena, što kaže Biblija o ćelavosti, koji balzam se koristio za ublažavanje hemoroida, od čega je bolovao Job, a tko se liječio muzikoterapijom – doznati se može u ovoj knjizi.

U nastavku, uz dopuštenje izdavača, donosimo ulomak iz ove zanimljive knjige.

Medicinski su izvještaji nerijetko prisutni u pozadini čudesnih Biblijskih priča

U Bibliji su vrlo česti »medicinski« izvještaji koji se odnose na događaje koji su se odvijali tijekom dugoga razdoblja njezina pripovijedanja i na sam svakodnevni život židovskoga naroda.

Gledišta su to ne manje zanimljiva od onih ambijentalnih ili povijesnih, pokazatelji su higijenskih navika, običaja i praksa savršeno uklopljenih u vez događaja koji su se zbivali od trenutka stvaranja pa do povratka Židova u domovinu.

Takvi medicinski izvještaji su u stvari mnogo češći no što se na prvi pogled čini, često stavljeni u drugi plan s obzirom na osnovnu priču, no u literaturi nikada nisu sistematizirani u jedinstvenu i iscrpnu cjelinu.

Kada su bolesti dolazile s neba

Job je pogođen najgorim zlima, iako bi, zbog svoje poslovične čestitosti, trebao biti oslobođen srdžbe Gospodnje.

I on i njegovi prijatelji uporno se pitaju o razlogu zla koje ga je snašlo. Uzalud si nastoje protumačiti: ako je istina da su bolesti božanska kazna za počinjene grijehe, zašto Job mora trpjeti za grijehe koje nije počinio.

I u tom traganju za tim zašto uključena je instinktivna čovjekova želja da spozna uzroke bolesti. Već je primitivni čovjek instinktivno dovodio u vezu bolesti i smrt s određenim očitim i neposrednim uzrocima: na primjer, nakon rane od neke ozljede, od ujeda neke životinje ili od neprijateljskoga oružja mogla je lako uslijediti smrt. Ali zatim se pitao zašto i kada nema tako izravnih uzroka može postati plijenom zimice i vrućice, gledati kako polako slabe vlastite snage i vlastito tijelo…

Pogrešni zaključci u odsustvu moderne tehnologije

Primitivnom čovjeku je zatim postajalo sve očitije da se neke (zarazne) bolesti mogu prenijeti od jedne osobe na drugu izravnim dodirom, ili neizravno – dotičući njezine predmete ili njezinu odjeću.

Za ostalo, budući da naravno nije raspolagao mikroskopima i radiološkim uređajima, obraćao je vlastitu pozornost prema bogovima da bi si dao neko tumačenje događaja povezanih sa zdravljem i bolešću: morala su postojati božanstva koja su jamčila zdravlje, i druga koja su slala bolesti.

No nije se zadovoljio tako jasnom razlikom: malo-pomalo kako se razvijao njegov um, htio je ići još dalje iznad toga. I počeo je misliti da bi se preduvjeti za zdravlje trebali održati dobrim prinosima i žrtvama, inače bi se božanstva mogla uvrijediti i uskratiti svoju zaštitu: takvu slučaju izravno bi poslala bolesti ili bi ostavila slobodan prostor »zarazama«; a njih je trebalo vješto držati na uzdi zaklinjanjima, čaranjima, vračanjima.

Kršćanstvo u boju magije i vjere

Velik korak učinilo je kršćanstvo, koje se izričito svrstalo protiv svakoga oblika praznovjerja i vračanja. U Bibliji se stalno pojavljuje neumoljiva razdvojenost između primitivnog magijskog mentaliteta i mentaliteta vjere obilježene objavom: dug boj između magije i vjere, u kojoj ona prva na kraju bude poražena.

»Ja osujećujem znamenja vrača, i čarobnjake u luđake promećem; …i mudrost im obraćam u bezumlje.«
(Iz 44,25)

»Ja jedini, Gospodin, tvoj sam liječnik.« S monoteizmom, nakon jasnih riječi objave slijedi jedinstveno shvaćanje: sve moći, dobre i zle, do tada raspoređene među različita božanstva, pretpostavljajući da daju zdravlje i bolest, stavljaju se u ruke jednoga jedinoga Boga.

Zdravlje je sada u rukama jedinoga Boga; zauzvrat on traži poslušnost zapovijedima i poštivanje zakona; On sam daje zdravlje, šalje bolest i jedini je može ukloniti. On je istodobno onaj koji donosi bolest i liječi je. A svećenici, tumači njegove volje, budni su čuvari moralne i fizičke čistoće naroda.

Ali trebalo je Bogu dati neki prihvatljiv razlog da bi »upravljao« zdravljem pojedinca. Nije se moglo pomisliti da bi tako moćan Bog, samo iz hira, mogao razboljeti ili izliječiti neku osobu.

Židovstvo i medicina u Bibliji

Židovska civilizacija je već u svojim prvim izrazima tipično teurgična. Bog (Jahve), sveznajući, svemogući, Stvoritelj svih stvari na nebu i na zemlji, jedini je, apsolutni djelitelj dobra i zla među ljudskim bićima. Svećenici su po Božjoj volji čuvari zdravlja naroda.

Za razliku kod drugih naroda antičkoga Istoka, bolesti se nisu smatrale izravnim zloćudnim utjecajem, nego kao izraz srdžbe Boga, koji je uvrijeđen grijesima i neposlušnošću ljudi. On kažnjava, ali on i iscjeljuje, uz uvjet da bolesnik to znade zaslužiti:

»Budeš li zdušno slušao glas Jahve, Boga svoga, vršeći što je pravo u njegovim očima; budeš li pružao svoje uho njegovim zapovijedima i držao njegove zakone, nikakvih bolesti koje sam pustio na Egipćane na vas neću puštati. Jer ja sam Jahve koji dajem zdravlje.«
(Izl 15,26)


Luciano Strepellone – Kršćanska Sadašnjost/Žena vrsna
Pripremila: Tihana Pšenko Miloš
Foto: Kršćanska sadašnjost

Knjigu „Medicina u Bibliji“ možete nabaviti u web knjižari Kršćanske sadašnjosti, a sve kupovine iznad 100 kn uključuju besplatnu dostavu.

Žena Vrsna

Žena vrsna je dragocjena, ali jednostavna - baš kao biserje. Njen sjaj se povećava dok je milosrđe Božje oblikuje u sigurnoj školjci Njegova Presvetog srca. Nije savršena kao Otac, ali svakim danom tome teži. Žena vrsna si ti, ljubljena kćeri Božja, dok nastojiš biti i Marta i Marija u jednoj osobi. Da, čak i onda kada se osjećaš nesposobno, nevrijedno i slabo. Presveta Djevica, jedina vrsna, uvijek ima ispruženu ruku da te povede sa sobom. Hajdemo zajedno, s Marijom do Isusa!