Koliko smo puta čuli da je kršćanin onaj koji je radostan. Radost nas odaje i govori drugome: „Gle, ovaj ima nešto što ga čini radosnim usprkos ovom životu i svim njegovim tegobama! Što je to? I ja hoću tako živjeti!“ I eto pravog navještaja bez ijedne riječi! Eto otvorenih vrata po kojima Krist može ući u nečiji život i činiti sve novo!
Susret s radošću budi temeljna pitanja
Jednom za vrijeme studija vraćala sam se autobusom doma. Ne sjećam se okolnosti, no moralo je biti u pitanju nešto izvanredno, jer sam obično putovala vlakom. Do mene je u autobusu sjeo mladić slične dobi. Osim nekoliko ljubaznih rečenica koje nalažu društveni protokoli kad se dvije nepoznate osobe nađu na istom mjestu, nismo previše razgovarali. Možda nekoliko usputnih pitanja do kojeg mjesta ideš, što studiraš ili nešto slično tome.
Negdje pri samom kraju putovanja, taj mladić me odjednom zapita: „Reci mi, zašto si ti tako radosna?“ Šok i nevjerica! Prilično sam sigurna da se nisam smijala ni smijuljila. Bila sam ljubazna, no nismo li svi u susretu s nepoznatim osobama koje nam nisu ništa skrivile u datom trenutku? Otkud njemu ideja da sam ja radosna? Nakon jurišanja ovih pitanja kroz prve sekunde, stigla je jasna spoznaja: „Što god da je ovaj mladić vidio, duguješ mu istinu.“ I tako je krenuo razgovor o Bogu, temelju mog života i moje radosti. Nikad ga više nisam vidjela i ne znam kakvog je učinka (ako ikakvog) ovaj slučajni susret s radošću imao na njegov život. No sigurna sam da je Bog tada iskoristio nešto u meni da otvori ili makar odškrine vrata njegova srca.
Je li radost osmijeh ili nešto drugo?
Postoje ljudi koji se često smiju. Takve je nemoguće ne primijetiti. Njihovu radost uzimamo zdravo za gotovo, što se kaže. Pa ipak, ponekad nas šokira spoznaja da se ne krije iza svakog osmijeha radost. Iza nekih čuči nesigurnost. Poneki osmijeh krije strah od iskrenosti prema drugome ili služi kao obrambeni zid od prebliskih susreta.
Kao što sam vam rekla, nisam se ni smijala ni smijuljila za vrijeme tog putovanja. Čak nisam nikada sebe doživljavala kao osobu koja je puno nasmijana i koja zrači radošću. Pa ipak, drugi su je vidjeli nebrojeno puta. I to otkriće guralo ih je na pitanja. Gdje je onda ta radost?
Radost je način života
Radost je pitanje koje traži odgovor. Ona sama te budi svakog jutra i pita: „Hej, hoćemo li danas zajedno hodati?“ Ona te zaskoči u neočekivanim trenutcima dana i izazove: „Daj mi ruku i potrčimo!“ Ona te čeka uvečer dok se spremaš na počinak i prebireš u mislima protekle sate: „Jesi li me danas odlučila voljeti i sa mnom sklopiti oči?“
I eto odgovora: radost je odluka! Ona nije osjećaj sreće i zadovoljstva kad nam sve ide od ruke, nego radije odluka da nećemo popustiti pred neuspjehom. Ona nije polet zbog onih trenutaka kad nas drugi razumiju i hrabre, nego radije odluka da nećemo dopustiti da nas nerazumijevanje obeshrabri. Nije ona ni osmijeh na licu zbog upućene lijepe riječi, nego prije svega osmijeh srca koje vjeruje u ljubav i onda kada je ne prima.
Radost života izvire iz duboke činjenice da što god se događa, imam Oca koji se brine i priprema već put kojim mogu nastaviti naprijed. Ljubljeno sam dijete Onoga koji mi se od iskona raduje.
Odluči se i ti za radost!
Mnogo godina nakon onog neobičnog susreta u autobusu, jedan prijatelj mi je rekao kako ga „zadivljuje radost koju moja obitelj ima, usprkos svim problemima“. Ovaj put nisam se pitala o kojoj radosti priča, jer je doista utkana u svaku poru našeg obiteljskog bića. Ali o kojim problemima on govori? Moja baka je znala reći kako životne poteškoće nisu nesreće. Jedina je nesreća izgubiti Život.
Ako živiš s Bogom i za Njim hodiš, tko ti brani birati radost? U svemu. Neka te ne uznemiruje ništa što ti ovaj život ustrajno baca u lice. Što je to prema milostima kojima te Gospodin obasipa u svakom trenutku?
Usudi se birati radost! Pa što ako ti danas ništa ne ide od ruke? Pa što ako nisi napredovala od jučer? Tko ti brani ipak birati radost?! Radost nije nagrada za dobre i uspješne. Radost je motor i snaga malenih. Biti radostan znači podići svoj djetinji pogled u Tatu, razvući u srcu najširi osmijeh i odvažno krenuti naprijed.
Katarina Matijaca – Žena vrsna
Foto: Priscilla Du Preez – Unsplash
