1. Vatikan ima najveću stopu kriminala na svijetu!
S populacijom oko 500 ljudi i nešto više od jednog zločina dnevno, stopa kriminala po glavi stanovnika u Vatikanu iznosi više od 100 posto. Iako je činjenica šokantna, treba imati na umu da se Vatikan prostire na otprilike jednoj četvornoj milji, a godišnje broji gotovo 20 milijuna posjetitelja. Većina zločina su džeparenje, krađe torbica i drugi sitni prekršaji od strane posjetitelja.
2. Jedina kršćanska crkva koja je postojala u prvih tisuću godina kršćanske povijesti bila je upravo Rimokatolička crkva.
Sve druge kršćanske crkve koje danas postoje imaju temelje u Rimokatoličkoj crkvi. Usporedbe radi, većina netradicionalnih crkava koje danas znamo nisu starije od 100 ili 200 godina.
3. Katoličku crkvu ne čini samo Rimokatolička crkva.
Postoje 22 istočne katoličke crkve, tj. crkve s istoka koje su u punom zajedništvu s Rimom i, iako ih poznajemo pod različitim imenima, svakim svojim dijelom pripadaju Katoličkoj crkvi.
4. Johannes Gutenberg, izumitelj tiskarskog stroja, bio je katolik.
Prva knjiga ikada tiskana bila je katolička Biblija.
5. Katolička Crkva je u cijelosti odgovorna za sastav Biblije.
To se odnosi na knjige koje ona uključuje, ali i raspored poglavlja i stihova. Protestanti su uklonili neke knjige iz Biblije jer su neki dijelovi bili proturječni njihovoj teologiji. Martin Luther je bio glavni odgovorni u tom smislu, uklanjajući Tobiju, Juditu, Prvu i Drugu knjigu o Makabejcima, Knjigu Mudrosti, Knjigu Sirahovu i Baruha. Također je pokušao ukloniti Jakovljevu poslanicu i Otkrivenje, ali njegovi sljedbenici se s time nisu slagali pa su te dvije knjige zadržane. Katolici su često optuživani i za “dodavanje” knjiga što nije točno. Njih uključuju stariji, pred-protestantski, katolički prijevodi Biblije.
6. Koliko svetaca priznaje Katolička crkva?
Iako ne postoji službeni broj, svakako prelazi 10 000. Naravno, svaka osoba koja ulazi u raj je po definiciji sveta pa je broj stvarnih svetaca nedvojbeno veći od broja kojeg Crkva priznaje.
7. U hitnim slučajevima svaki katolik može krstiti, primjerice ako osobi prijeti smrt.
U tom slučaju, valjanost krštenja ovisi samo o želji osobe koja se krsti, tj. da ta osoba želi biti krštena. Kod takve prakse postoje određene smjernice koje katolici trebaju slijediti. Svatko tko se želi pripremiti za takav slučaj trebao bi se pozvati na Katekizam Katoličke Crkve radi dubljeg razumijevanja ovog dopuštenja. Općenito, sakrament krštenja treba prepustiti školovanom svećenstvu.
8. Katolička crkva brine o ljudima.
U nekim dijelovima svijeta, zdravstvene, obrazovne i društvene usluge dostupne ljudima pruža jedino Katolička crkva
9. Katolička crkva troši više novca nego što Apple zaradi.
Prema časopisu „The Economist“, rashodi Katoličke crkve u 2012. godini premašili su 170 milijardi dolara i to uglavnom u dobrotvornim organizacijama. Iste godine Apple je zaradio 157 milijardi dolara prihoda.
10. Papu štiti Papinska švicarska garda.
Noseći uniforme koje je dizajnirao Michelangelo i obično naoružani helebardama, osposobljeni su koristiti teže oružje, ako je potrebno. Svaki član je katolik, muškarac i Švicarac te mora završiti vojnu obuku u Švicarskoj. Mora pokazati dobro ponašanje i biti visok najmanje 174 cm. Oni koji su izabrani u stražu, sa svojim obiteljima idu na privatnu audijenciju kod pape. U ekstremnim okolnostima od njih se očekuje da Svetog Oca brane svojim životom. Papinska švicarska garda je najstarija aktivna vojna postrojba u stalnom postojanju od 1506. godine.
Catholic
Prevela: Lucija Stepanić
Foto: Justin Main – Unsplash
