Isus Krist središte i cilj duhovnog života
Središte i bit kršćanstva je osoba Isusa Krista, i tek polazeći od njega i osobnog odnosa koji vjernik mora imati s Isusom, ispravno se shvaća njegov nauk i svi drugi moralni zahtjevi koje On stavlja pred ljude. To se prije svega odnosi na njegov identitet. Razumski, svjesno i slobodno u srcu po vjeri spoznati da je Isus Krist Sin Božji koji se utjelovio, umro i uskrsnuo za naše spasenje, da je s desna Ocu kao Gospodin i Gospodar svemira gdje nas zagovara i šalje nam Duha Svetoga, te da je isti trajno prisutan i po sakramentima djelatan u Crkvi do konca svijeta, središnja je istina kršćanske vjere i temelj osobnog odnosa vjernika prema svome Spasitelju. U Isusu Kristu se otkriva i poziv na koji je pozvan svaki čovjek – zajedništvo s Bogom, postati u Sinu sin Božji. Objavljujući Oca, Isusu svojoj savršenoj ljudskoj naravi postaje za nas Put, Istina i Život.
Spoznaja Isusa Krista je jedina bitna
Sv. Ljudevit je duboko dirnut veličinom, uzvišenošću i važnosti te po vjeri iskustvene spoznaje Isusa Krista:
«Spoznaja Vječne Mudrosti nije samo najplemenitija i najugodnija, nego je također i najkorisnija i najpotrebnija, jer se život vječni sastoji u tome da upoznamo jedino pravoga Boga i njegova Sina Isusa Krista (Iv 17, 3), jer tebe znati, uzvikuje Mudrac govoreći o Mudrosti, savršena je pravednost, i poznavati snagu tvoju korijen je besmrtnosti (Mudr 15, 3). Želimo li uistinu imati život vječni, težimo za spoznajom Vječne Mudrosti. Želimo li već na ovom svijetu savršenu svetost, i ponovno, upoznajmo Mudrost. Hoćemo li u srcu imati korijen besmrtnosti, imajmo u duhu spoznaju Mudrosti. Spoznati Krista, Utjelovljenu Mudrost – znači dosta znati, makar drugo ne poznavao. Znati sve, a njega ne upoznati – znači uistinu ništa ne znati. Što koristi strijelcu da zna gađati oko cilja, ako sam cilj promaši?
Što će nam sve ostale znanosti spasenja, ako ne poznamo Isusa Krista koji je jedini ono potrebno i koji je cilj kojem moramo svi prispjeti? Premda je veliki Apostol poznavao mnoge stvari i bio stručnjak u ljudskom umijeću, ipak je izjavio da ne želi znati drugo do li Isusa Krista, i to raspetoga: jer ne držah zgodnim među vama išta drugo znati osim Isusa Krista, i to raspetoga (1 Kor 2,2). Recimo i mi s njime: Ali sve to što mi je bilo vrijedno, izgubilo je u mojoj cijeni vrijednost za me zbog Krista. Štoviše, sve sada gubi u mojoj cijeni svoju vrijednost zbog najveće prednosti: spoznaje Krista Isusa, moga Gospodina (Fil 3,7-8). Sve su mi ove spoznaje ništavne u usporedbi s Isusom Kristom, mojim Gospodinom.
Sada vidim i sam proživljavam da je ta spoznaja tako ugodna, korisna i divna da do ostalih više ništa ne držim, te, iako su mi se prije toliko sviđale, sada mi se čine prazne i smiješne, da mi se čini gubitkom vremena dok se njima bavim. A ovo velim zato da vas tko ne prevari lukavim govorom… Pazite da vas tko za sobom ne odvede ‘filozofijom’ – ispraznom prijevarom (Kol 2,4.8). Kažem vam da je Isus Krist vrelo svake znanosti, da se ne biste pustili prevariti lijepim i uzvišenim riječima govornika, niti toliko prijevarne oštroumnosti filozofa. Rastite… u milosti i pravoj spoznaji našega Gospodina, Spasitelja Isusa Krista (2 Pt 3,18.)!» (LJVM 11-12).
Krist – novi Adam
Isus Krist objavljuje čovjeka njemu samome. Crkva uči: «Misterij čovjeka postaje doista jasan jedino u misteriju utjelovljene Riječi. Krist, novi Adam, objavljujući misterij Oca i njegove ljubavi potpuno otkriva i čovjeka njemu samome, te mu objavljuje uzvišenost njegova poziva» (LG 22). Božanski život se daruje ljudima po Isusu Kristu. Svi ljudi su pozvani sjediniti se sa Kristom jer je on umro za sve i tako zadobiti pristup Ocu i vječnom životu.
Suobličenje vjernika Isusu Kristu i sudjelovanje u otajstvu njegova života, muke i uskrsnuća je izvorni plan Očev s ljudima. Od tuda proizlazi smisao i potreba evanđeoskog nasljedovanja Isusa Krista. Svetac to tako jednostavno ali upečatljivo kaže:
«Glavna briga kršćanske duše je težnja k savršenstvu: Nasljedujte Boga, budući da ste ljubljena djeca (Ef 5,1), poručuje nam veliki Apostol. To je obveza koja je sadržana u vječnom Božjem planu našeg predodređenja, kao jedino sredstvo za postizanje vječne slave.
Naša duša je platno – Isus je slikar
Sveti Grgur iz Nise lijepo kaže da smo mi slikari. Naša duša je pripremljeno platno po kojem prelaze kistovi, original koji treba naslikati je Isus Krist, živa slika i savršen odraz vječnog Oca, a kreposti su boje koje služe da bi ga istaknule. Kako dakle jedan slikar, da bi uživo naslikao pravi portret, stane pred original i pri svakom potezu kista ga promatra, tako kršćanin uvijek treba držati pred sobom život i kreposti Isusa Krista kako bi govorio, mislio i radio samo ono što je njemu suobličeno» (TK 65).
Montfort kao veliki promicatelj marijanske duhovnosti, sve do posvete ili svetog ropstva ljubavi s pravom naglašava temeljni princip svakog autentičnog duhovnog puta. Isus Krist je vrhovni cilj svih pobožnosti, inače su one krive i lažne. Svetac naglašava središnje mjesto Isusa Krista u kršćanskom životu. Radi se o jednom važnom i potrebnom navještaju otajstva Isusa Krista koji sprječava razvoj marijanskog kulta i pobožnosti koji ne bi bili vezani uz bit kršćanskog života. Marija nije drugo doli ponizna službenica Gospodnja. Samo je on naš Spasitelj i sve naše.
Pobožnost Mariji nas mora voditi Isusu Kristu
Pobožnost Mariji nas mora voditi Isusu Kristu. To je duboko uvjerenje sv. Ljudevita koje će on puno puta ponoviti:
«Isus Krist, naš Spasitelj, pravi Bog i pravi čovjek, treba biti vrhovni cilj svih naših pobožnosti, inače bi one bile krive i lažne. Isus Krist je alfa i omega, (Otk 1,8) početak i svršetak svih stvari (usp. Otk 21,16).
Mi se trudimo, kako kaže Apostol, jedino oko toga da svakog čovjeka učinimo savršenim u Isusu Kristu (usp. Ef 4,13), jer jedino u njemu stanuje sva punina Božanstva (Kol 2,9) i sve ostale punine milosti, kreposti i savršenosti; jer smo jedino u njemu bili blagoslovljeni svakim duhovnim blagoslovom; (Ef 1,3) jer je on naši jedini Učitelj koji nas treba učiti, naš jedini Gospodar o kojem imamo ovisiti, naša jedina Glava s kojom moramo biti sjedinjeni, naš jedini uzor kojemu se trebamo upriličiti, naš jedini liječnik koji će nas izliječiti, naš jedini pastir koji će nas hraniti, naš jedini put koji nas treba voditi, naša jedina istina u koju moramo vjerovati, naš jedini život koji nas treba oživljavati, i u svim stvarima naše jedino sve koje nam ima biti dovoljno.
Nijedno drugo ime pod nebom nije nam dano kojim bismo se mogli spasiti (usp. Dj 4,12), osim imena Isusova. Bog nam nije stavio drugog temelja našega spasa, naše savršenosti i naše slave nego samo Isusa Krista. Svaka zgrada koja nije postavljena na taj stanac kamen, utemeljena je na pomičnom pijesku, i sigurno će se oboriti prije ili kasnije. Svaki vjernik koji nije s Isusom sjedinjen, kao lozova mladica s panjem, otpast će, osušit će se i neće biti ni za što nego da se baci u vatru (usp. Iv 15,6).
Ako smo u Isusu Kristu i Krist u nama, ne treba nam se bojati osuđenja (usp. Rim 8,39). Ni anđeli s neba, ni ljudi na zemlji, ni đavli pakleni niti ikoje drugo stvorenje ne može nam nauditi, jer nas ne može rastaviti od ljubavi Božje, koja je u Isusu Kristu (usp. Rim 8,39). Po Isusu, s Isusom i u Isusu možemo sve: povratiti svu čast i slavu Ocu, u jedinstvu Duha Svetoga, i sami postati savršeni, te našemu bližnjemu biti miomiris vječnoga života. Ako, dakle, promičemo ozbiljnu pobožnost prema Presvetoj Djevici, to je jedino zato da promaknemo pobožnost prema Isusu Kristu; to je jedino zato da iznesemo lako i sigurno sredstvo kako naći Isusa Krista.
Kad bi pobožnost prema Presvetoj Djevici udaljavala ljude od Isusa Krista, trebalo bi je zabaciti kao đavolsku varku. Ali ova pobožnost ne samo da ne udaljuje ljude od Isusa Krista, nego nam je još potrebna da ga uzmognemo savršeno naći, nježno ga ljubiti i služiti mu vjerno, kao što sam to već pokazao i o čemu će biti govora još malo kasnije» (PP 61-62).
Marija je Isusov dar
Svetac sam u obliku molitve upućene Isusu otkriva veličinu i ljepotu marijanske dimenzije svoga puta. On priznaje, ispovijeda i viče da je Marija Isusov dar, te da je on po Mariji došao do Isusa.
«Ljubljeni moj Isuse, dopusti da ti se obratim kako bih ti iskazao svoju zahvalnost za milost koju si mi udijelio dajući me svojoj svetoj Majci po pobožnosti ovog ropstva; da bi tako ona bila moja zagovornica kod tvog Veličanstva i moja sveopća nadopuna u mojoj prevelikoj bijedi. Jao!
Gospodine, ja sam tako bijedan, da bih se bez ove dobre Majke sigurno izgubio. Da, Marija mi je kod tebe u svemu potrebna: potrebna mi je da te ublaži u tvojoj pravednoj srdžbi jer sam te toliko vrijeđao; potrebna mi je da suzdrži vječne kazne tvoje pravde koje zaslužujem; potrebna mi je da mogu gledati tebe, tebi govoriti, tebe moliti, tebi se približiti i tebi se svidjeti; potrebna mi je da spasim svoju dušu i duše drugih; potrebna mi je, jednom riječju, da mogu uvijek vršiti tvoju svetu volju i tražiti u svemu tvoju najveću slavu.
Ah, zašto ne mogu objaviti čitavome svijetu ovo milosrđe koje si imao prema meni! Zašto da cijeli svijet ne zna da bih ja bez Marije bio već osuđen! Zašto se ne mogu dostojno zahvaliti na tako velikom dobročinstvu! Marija je u meni – “dana mi je”.
Oh, kakvo blago! Oh, kakva utjeha! i da ne bih bio, iza toga, sav njezin! Oh, kakve nezahvalnosti, moj dragi Spasitelju! Pošalji mi radije smrt nego da mi se takva nesreća dogodi: jer više volim umrijeti nego živjeti, a da ne budem sav Marijin. Ja sam je tisuću i tisuću puta uzeo za sve dobro moje sa sv. Ivanom Evanđelistom, podno križa, i isto toliko puta predao se njoj; ali, ako to još nisam učinio onako dobro kako ti to želiš, moj dragi Isuse, činim to sada kako ti hoćeš da učinim; i ako vidiš u mojoj duši i u mome tijelu nešto što ne pripada toj slavnoj Kneginji, molim te da to iščupaš i baciš daleko od mene, jer ono što ne pripada Mariji, nije tebe dostojno» (MT 66).
Za razmišljanje:
Trudim li se uistinu nasljedovati Isusa Krista? Je li Isus cilj moga života?
Molitve:
Molitvu Isusu Kristu od sv. Augutina, više puta tijekom dana ponavljati kratke zazive “Gospodine Isuse da upoznam tebe. Gospodine Isuse da progledam”, Litanije Duhu Svetome, Zdravo Zvijezdo mora i Litanije Imena Isusova
Misionari Monfortanci – Družba Marijina
Foto: Pixabay
