U prošlom tekstu smo od logopedica naučili osnove ranog jezično – govornog razvoja djeteta, a danas ćemo saznati koje svakodnevne aktivnosti mogu njemu doprinijeti.
Jezični je razvoj proces obilježen karakterističnim razvojnim obrascima (miljokazima) koji se pojavljuju u očekivanim razdobljima. U razdoblju prije pojave prve riječi dijete intenzivno prati svijet oko sebe, razvija jezično razumijevanje, pokušava oponašati glasove koje je čulo u svojoj okolini te postaje svjesno da je jezik vrlo moćno komunikacijsko sredstvo pomoću kojeg može ostvariti ispunjenje vlastitih želja i potreba. Između treće i četvrte godine razdoblje je do kojeg bi kod djeteta trebala biti usvojena osnova materinskog jezika. To znači da je dijete tada usvojilo temeljne odrednice jezika što mu omogućuje da se sve vještije služi svojim jezičnim sposobnostima u različitim situacijama. Roditelji su djetetu u ovom ranom razdoblju usvajanja jezika najvažniji govorni model. Pažljivo i odmjereno bavljenje roditelja djetetom najsnažnija je pokretačka snaga razvoja dječjeg govora jer dijete uči jezik slušajući i oponašajući.
Poticajna okolina za učenje
Roditelji prepoznaju suptilne promjene u djetetovim sposobnostima i potiču ih. To se može postići kroz svaku situaciju u kojoj se zajednički provodi vrijeme. Nemojte djetetu ograničavati prostor za kretanje: istraživanje prostora, dodirivanje različitih površina i predmeta stimulira mozak i priprema temelje za razvoj govora. Malo dijete s veseljem radi sve što mu je zanimljivo te zato najviše uči kroz aktivnosti koje su predmet njegovog trenutnog interesa. Pratite koje igračke dijete trenutno koristi i što s njima radi, a onda se uključite u njegovu igru. Oponašajte zvukove igračaka, djetetove izraze lica, pokrete i geste. Dijete će to primijetiti i obradovati se te će uzvratiti istom mjerom. Potičite i odobravajte sve oblike djetetovog spontanog glasanja (brbljanje, vokalizacije, onomatopeje, pjevušenje). Ono je odraz da dijete uživa u glasanju, a cilj je da tako i ostane. Iskoristite igru za komunikaciju s djetetom kroz komentiranje radnji i događaja tijekom igre. Igrajte se prstićima, pjevajte pjesmice, brojalice, naglašavajte ritam pljeskanjem, stupanjem, kuckanjem.
Učenje kroz rutine i svakodnevne aktivnosti
Komentirajte i sve svoje aktivnosti usmjerene na dijete (kad ga hranite, oblačite, kupate). Budući da ste već vjerojatno uspostavili određenu rutinu kod takvih aktivnosti (npr. kod oblačenja prvo ide desna ručica, a zatim lijeva), primijetit ćete kako gotovo uvijek izgovarate isto. Na taj način pomažete djetetu da prepozna riječi koje se odnose na predmete i radnje koje se događaju u toj određenoj situaciji.
Najavljujte djetetu što ćete sljedeće raditi i kamo ćete toga dana ići. Dijete treba osjetiti da je uključeno u razgovor kada je u vašoj prisutnosti. Kada putujete u vrtić ili se vraćate kući, kada obavljate kupovinu, tijekom šetnje – također komentirajte djetetu događaje i okolinu. Uključite ga u svakodnevne aktivnosti (kuhanje, postavljanje stola, spremanje – neka bude vaš mali pomoćnik) i u okviru tih aktivnosti komunicirajte i komentirajte stvari kojima se koristite. Kada je dijete izloženo elektroničkim medijima, budite uz njega i s njim komentirajte ono što gleda.
Što učiniti kada se dogode pogreške u govoru?
Kada se obraćate djetetu, naglašavajte pravilan izgovor riječi. Nastojite da to bude u mirnom okruženju kako bi ono lakše slušno percipiralo što ste mu rekli. Nemojte prečesto ispravljati djetetov govor kada nešto krivo izgovori ili je poredak riječi u rečenici nepravilan. Potvrdite njegov odgovor (npr. Da…. Tako je… Bravo… Točno…) i zatim mu dajte pravilan govorni model tako što ćete ponoviti njegov odgovor u ispravnom obliku. Na taj način kod djeteta razvijate pozitivno govorno raspoloženje i ne narušavate njegovo samopouzdanje. Budite sigurni da ste djetetu dali dovoljno vremena da vam odgovori te da pokuša pravilno ponoviti riječ ili rečenicu. Ako nije uspjelo u pokušaju ispravljanja, uvažite njegov trud i ponovite pravilan izgovor jer mu na taj način opet dajete pravilan model riječi koju je trebao izgovoriti.
Važnost zajedničkog čitanja
Jedna od najvažnijih aktivnosti za poticanje razvoja jezika i govora jest zajedničko čitanje slikovnica. Dopustite djetetu da samo odabere slikovnicu koja ga zanima, a vi ga pokušajte zainteresirati za sadržaj na način da unosite dramatizaciju. Pročitani sadržaj odglumite kroz pokrete tijela i lica ili tako što izmijenite karakteristike svog glasa oponašajući različite likove iz priče. Tijekom čitanja imenujte zajedno (prvo vi, a onda dijete) sve što vidite u slikovnici. Riječi za koje smatrate da su mu nepoznate objašnjavajte kroz sva osjetila: nacrtajte, dodirnite, pokušajte napraviti u prostoru, pomirišite… Komentirajte kako imenovane slike izgledaju i stavljajte ih u međusoban odnos („Vidi, beba ima medu!“). Komentirajte zašto se nešto dogodilo u priči i povežite to s nedavnim događajima koji su se dogodili djetetu. Potaknite ga da samo prepriča neki njemu važan ili smiješan događaj.
Kroz cijelo razdoblje ranog jezičnog razvoja vaše će dijete mnogo učiti o sustavu kojeg zovemo jezik, a najvažniji čimbenik tog procesa učenja ste upravo vi. Opustite se, budite spontani i kroz svakodnevne aktivnosti i igru omogućite djetetu da uživa u komunikaciji i da se njegov jezik neometano razvija.
Dijete uči jezik i govor na temelju imitacije, putem slušanja i oponašanja.
Mateja Ružić, mag.logoped i Nikolina Gelo, mag. logoped – Žena vrsna
Foto: Ben Mullins – Unsplash
Izvori: Kuvač Kraljević, J. (2015). Priručnik za prepoznavanje i obrazovanje djece s jezičnim teškoćama. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Posokhova, I. (1999). Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece, priručnik za roditelje; Zagreb: Ostvarenje.
Rade, R. (2003). Poticanje ranog govorno-jezičnog razvoja. Zagreb: Foma.
Logoped.hr
Hrvatska Udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu
