Artikulacijski poremećaji ili poremećaji izgovora su najčešći govorni poremećaji. Označavaju sve ono što ometa razumljivost govora ili odvlači pažnju sugovornika s onoga što govornik govori na ono kako govori. Mogu se javiti kod čak 20-30% djece predškolske dobi. Često nastaju kao posljedica anomalije govornih organa, ali ponekad čak i ako nema odstupanja u njihovoj građi i pokretljivosti. Artikulacijski poremećaji mogu se javiti samostalno (kao zaseban poremećaj), ali i kao popratni simptom nekih drugih poremećaja, stanja i sindroma.
Stupnjevi i vrste artikulacijskih poremećaja
S obzirom na stupanj artikulacijskih poremećaja možemo razlikovati: omisije (ispuštanje glasa), supstitucije (zamjena glasa nekim drugim glasom) te distorzije (iskrivljen izgovor) glasova. Omisija označava nečujnu realizaciju nekog glasa. Iako se glas ne čuje, ostavlja određeni trag u vidu pauze, pojačane napetosti ili produživanja glasova koji se nalaze ispred ili iza njega. Supstitucija označava zamjenu jednog glasa drugim glasom iz istog izgovornog sustava, a distorzija pak iskrivljen izgovor nekog glasa. Sam raspon distorzije određenog glasa može biti velik – od blagog i jedva primjetnog pa sve do jakog i izrazito primjetnog odstupanja.
Postoji nekoliko vrsta artikulacijskih poremećaja pa tako razlikujemo: sigmatizam, rotacizam, lambdacizam, kapacizam, gamacizam, tetizam i još neke.
Najčešći artikulacijski poremećaj kod djece predškolske dobi je sigmatizam. Radi se o poremećaju izgovora glasova: S, Z, C, Š, Ž, Č, Ć, DŽ i Đ. Poremećen može biti samo izgovor glasova: S, Z i C te tada govorimo o poremećaju izgovora glasova uže skupine sigmatizma. Ako je poremećen izgovor glasova Š, Ž, Č, Ć, DŽ i Đ, tada je riječ o poremećaju izgovora glasova šire skupine sigmatizma.
Rotacizam označava poremećaj izgovora glasa R, a po učestalosti slijedi odmah nakon sigmatizma. Lambdacizmom nazivamo poremećaj izgovora glasova L i LJ, kapacizmom poremećaj izgovora glasa K, a gamacizmom poremećaj izgovora glasa G. Tetizam je poremećaj izgovora glasova K, S, Š, Č i Ć pri čemu se oni izgovaraju kao glas T, ali i glasova G, Z, Ž, DŽ i Đ pri čemu se izgovaraju kao glas D.
Nepravilan izgovor glasova i važnost logopedske dijagnostike
Djeca predškolske dobi često netočno izgovaraju pojedini glas ili nekoliko njih. Usvajanje glasova hrvatskog jezika odvija se po određenoj razvojnoj liniji i pogrešan izgovor pojedinih glasova tolerira se do određene dobi. Zbog toga je važno napraviti logopedsku dijagnostiku, to jest ustanoviti točan status artikulacije i eliminirati postojanje ostalih jezičnih ili nekih drugih teškoća kod djeteta. Ako je potrebno, logoped će preporučiti što ranije uključenje u logopedsku terapiju i/ili savjetovanje roditelja kako bi znali na koji način poticati ispravan izgovor glasova (artikulaciju).
Kokolingo – pomoć djeci i roditeljima u iščekivanju terapije
Ponekad se zbog malog broja dostupnih logopeda i dugih lista čekanja početak terapije odgađa, to jest dugo iščekuje. U tom slučaju može pomoći Kokolingo – prva digitalna logopedska vježbenica za djecu s artikulacijskim poremećajima. Kokolingo je namijenjen djeci od dobi od tri i pol godine pa nadalje, mogu ga koristiti djeca uz roditelje kod kuće, ali može poslužiti i kao dio terapije kod logopeda.
U vježbenici se pojavljuju papigica Koko i gusar Srećko koji prate dijete kroz vježbe te ga potiču da igrajući ponuđene igre i rješavajući specifične zadatke skuplja novčiće. Dijete tim novčićima papigici Koko pomaže kupiti nove predmete. Vježbenica klikom na pojam nudi njegov pravilan izgovor koji dijete mora ponoviti, a roditelj sluša je li dijete stvarno ispravno ponovilo i u tom mu slučaju daje kvačice. Dakle, prilikom vježbe potrebna je aktivna prisutnost roditelja koji nadzire djetetov napredak. Za kvalitetan napredak u korekciji izgovora preporučuje se svakodnevno vježbati u trajanju od pola sata.
Uloga roditelja u terapiji artikulacijskih poremećaja
Razvoj pravilnog izgovora kod svakog je djeteta individualan i postupan. Logoped će nakon provedene procjene kroz samu terapiju, savjetovanje i redovite kontrole usmjeriti roditelja koji je najbolji način za korekciju izgovora kod djeteta. Za što uspješnije ispravljanje artikulacijskih poremećaja nužan je svakodnevni rad kod kuće prema stručnim uputama logopeda.
Mateja Ružić, mag.logoped i Nikolina Gelo, mag.logoped – Žena vrsna
Foto: Markus Spiske – Unsplash
