Tehnika dojenja

tehnika dojenja

Drage čitateljice!

Među vama sigurno ima onih koji radosno iščekuju rođenje svoga prvog djeteta, kao i onih koje su nedavno rodile pa se trude dojiti svoje dijete. Vjerojatno ste se pitale kako pravilno postaviti dijete na dojku? Neke od vas su možda čule priče o ženama koje su se borile s ragadama i drugim poteškoćama pa želite poduzeti sve kako biste to izbjegle. Na pravom ste mjestu! Većina problema mogu se spriječiti pravilnom tehnikom dojenja.

Prije svega, važno je napomenuti da se u većini slučajeva novorođena djeca mogu jednostavno postaviti na dojku, to jest nije im potrebna nikakva pomoć osim majčinog zagrljaja. Kao što je u ranijim člancima opisano, ukoliko se djetetu omogući slobodan pristup dojci i dovoljno vremena, dijete će instinktivno tražiti i uspješno se postaviti na dojku. Naši su mali sisavci genijalci i znaju točno što im je činiti – samo im treba dati priliku! Prema tome, ove su upute namijenjene prvenstveno onim majkama čija djeca imaju neku otežavajuću okolnost, poput izražene pospanosti, manje porođajne težine ili neke bolesti koja im otežava sisanje.

Dijete podojite dok je budno i mirno

Drugo, od srca vam preporučam da dijete podojite dok je budno i mirno, to jest prije nego li previše ogladni i počne plakati. Zato promatrajte svoje malo blago i naučite prepoznavati rane znakove gladi (napomena: plač je kasni znak gladi). To su: okretanje glave i otvaranje usta (dijete vas traži!), mljackanje, lickanje usnica, plaženje jezika i sisanje prstiju (ili bilo čega drugog na dohvat usta). Reagiranje na rane znakove gladi potiče dojke na stvaranje dovoljno mlijeka, zadovoljava djetetov osjećaj gladi i žeđi te daje djetetu do znanja da ste uvijek tu kada vas treba.

Što se položaja za dojenje tiče, postoje različiti položaji i svi su jednako dobri. Stoga predlažem da ih sve isprobate te odaberete onaj koji vam je najudobniji jer ćete puno vremena provesti u tom položaju. Dok su u rodilištu ili noću mnoge žene vole dojiti ležeći na boku dok druge (koje mogu) radije doje sjedeći. Žene s većim dojkama kao i mame dvojki često odabiru položaj ˝ragbi lopte˝ gdje se dijete drži ispod mišice ruke, to jest bočno od majke. Ostalima je najudobnije u takozvanom „biološkom položaju“ gdje dijete leži potrbuške na majci koja je naslonjena na leđa u poluležećem položaju. Koji god položaj odabrali, bitno je sljedeće: da je djetetova glavica u visini vaše dojke, da je djetetovo tijelo privijeno uz vaše, da je dijete okrenuto prema vama (prsa na prsa) i da ste vi opušteni i usredotočeni na dijete.

Dojenje ne bi smjelo biti bolno

Kada ste jednom odabrali vaš omiljeni položaj, ukoliko dijete ne otvori široko usta ili se ne postavi na dojku, možete mu pripomoći dotičući djetetovu gornju usnicu vašom bradavicom (tako da široko otvori usta) te oblikujući dojku (tako da je može lakše obuhvatiti). Cilj je omogućiti djetetu da se što ˝dublje˝ postavi na dojku, to jest da što šire obuhvati dojku. Kao kada stisnete veliki sendvič ili hamburger kada ga želite pojesti, tako ćete djetetu olakšati ˝zalogaj˝ ukoliko malo skupite dojku. Preporučuje se također prilikom nuđenja dojke usmjeriti bradavicu prema djetetovu nosiću tako da što uhvati što šire područje oko bradavice. Naime, kod plitkog hvata može doći do oštećenja bradavice i slabijeg prijenosa mlijeka.

Ako je dijete dobro uhvatilo dojku, dojenje ne bi smjelo biti bolno i dijete će zadovoljno sisati. Moći ćete ćuti i vidjeti kako guta vaše dragocjeno mlijeko i dojke će postepeno omekšati. Ukoliko vam se čini da dijete nije dobro zahvatilo pokušajte ga bolje namjestiti dok je na dojci ili ga nježno skinite s dojke i pokušajte ponovno. Za razliku od djece kod koje je sisanje instinktivno, dojenje je za ženu ipak vještina koju treba naučiti i prema tome je i uvježbati. Iz toga razloga se kaže da je novorođenačko razdoblje vrijeme učenja i privikavanja. Vi to možete! Sljedeći put ćemo govoriti o tome kako ćete prepoznati da je vaše dijete dovoljno pojelo. Uživajte u ulozi majke! Velika je to čast.

Vaša dr. Irena


dr. Irena Zakarija Grković – Žena vrsna
Foto: Dave Clubb – Unsplash

dr. Irena Zakarija-Grković

Dr. sc. Irena Zakarija-Grković, spec. ob. med. je međunarodno certificirana savjetnica za dojenje (IBCLC) i predsjednica Hrvatske udruge IBCLC savjetnica za dojenje (HUSD). Specijalistica obiteljske medicine postala je u Melbourne-u, Australia, gdje je stekla dvanaestogodišnje kliničko iskustvo. U Australiji je postala i Međunarodno certificirana savjetnica za dojenje. Područja znanstvenog, nastavnog i stručnog interesa dr. Zakarije-Grković su dojenje i zaštita majki i djece, medicina utemeljena na dokazima i edukacija iz temeljnih kliničkih i komunikacijskih vještina a iz ovih područja objavila je brojne znanstvene članke. Član je osnivač Nacionalnog povjerenstva za zaštitu i promicanje dojenja pri Ministarstvu zdravlja te edukatorica u UNICEFovom programu ˝Rodilište - prijatelj djece˝.