Nisam sramežljiva i volim komunicirati s ljudima, ali to me ne osnažuje, već opterećuje. Dakle, kad trebam provoditi puno vremena s ljudima, posebno razgovarajući, a još više razgovarajući s nepoznatima, kasnije moram pronaći način kako da se odmaknem od toga i napunim baterije.
Mnogi aspekti života su izazov za introverte: razgovor s novim ljudima, javljanje na telefon, kontakt očima… Promjena načina života sa “standardnog” na život majke kućanice je velika promjena, bez obzira koji ste tip osobe. Ipak, kao introvertu, neki aspekti su mi posebno obeshrabrujući.
Za neke stvari sam se s razlogom brinula, ali za neke druge nisam ni pomislila da bi mogle biti tako izvrsne. Evo što sam primjetila da je važno za introvertne majke kućanice:
1. Ne moraš izlaziti iz kuće, ali bi svejedno trebala
Prije negoli sam rodila, bila sam zaposlena. Morala sam se svaki dan oblačiti, izaći iz kuće i komunicirati s ljudima. Nekim danima je bilo super, a nekima teško, ali sam svejedno uspijevala. Zatim sam, odjednom, postala majka kućanica. Mogla sam ostati kući.
Ipak, za mene je to bila loša ideja. Ostajati u kući cijeli dan u pidžami djelovalo mi je gadljivo i izolirano od svijeta. Zato sam natjerala sebe da svaki dan obučem sebe i dijete i da izađemo iz kuće, pa makar samo u šetnju ili obaviti neki zadatak.
2. Grupe za mame su u početku naporne, ali postaju sve ugodnije
Odselili smo se iz San Franciska u Chicago, a zatim u Los Angeles, dok sam imala prvih troje djece, što je za mene bio veliki izazov, započeti iznova u svakom novom mjestu. Trebala mi je godina dana kako bih se naučila snalaziti u novom mjestu (imam lošu prostornu orijentaciju) i kako bih stekla nove prijatelje.
Uvijek me zastrašivala ideja upoznavanja novih ljudi, posebno skupine ljudi. Ipak, otkrila sam da je to na kraju najbolji način.
Grupe majki katolkinja su me spasile. Tamo je bilo mnogo ljubaznih žena i mnoštvo djece s kojima su se moja djeca mogla igrati. Shvatila sam da mi je lakše družiti se u većim grupama, nego 1 na 1. Mogla sam otići kad god sam trebala, bez da to znači da je igra završena za sve ostale. Također sam primijetila mnogo sličnosti s raznim majkama u sličnim katoličkim grupama, tako da više ne osjećam nelagodu kao u početku kad bih se prvi put pridružila jednoj takvoj grupi.
Potpora drugih obitelji za majke kućanice
Naše grupe molitelja krunice i škole kod kuće („homeschool”) sastaju se u parku, zbog čega mi je još jednostavnije ponijeti knjigu ili vez. Djeca se mogu igrati, ja se mogu družiti s prijateljicama, ali također se mogu odmoriti od razgovaranja i čitati ili vesti, bez da izgleda da nekoga namjerno ignoriram u njegovoj vlastitoj kući.
Što je najvažnije, obitelji koje sam upoznala u ovim grupama, bile su mi dobar primjer u odgajanju djece i rastu u vjeri. Lakše je kada znam da se ipak slažemo u većini osnovnih stavova. Drago mi je da imam prijatelje koji su na različitim životnim putevima i drago mi je da imam s kim razgovarati o važnim životnim pitanjima. Ali također je dobro imati sigurno mjesto gdje znam da su ljudi koji imaju iste temeljne vrijednosti i ciljeve za svoju djecu. Kao mlada majka, nije mi bilo ugodno dolaziti u položaj gdje moram braniti svoju vjeru među hereticima, samo zato da bi se moja djeca imala s kim igrati.
Iskreno, mislim da sam sada spremna nositi se s time, ali tada još nisam bila. U svakom slučaju, nije opuštajuće.
3. Potrudite se imati dovoljno svoje djece pa nećete morati podnositi susrete za igru
Koliko god (uglavnom) uživam u druženju u ovakvim grupama, još uvijek se borim s individualnim sastancima za igru. Izazov mi je razgovarati i održavati kontakt očima s jednom majkom satima.
Otkrila sam da je najbolje rješenje za ovo imati dovoljno svoje djece koji se mogu međusobno igrati te se tada ne trebam truditi pronalaziti druge ljude samo da bi se oni imali s kime igrati.
Osim toga, pronašla sam još neke stvari koje pomažu. Trudim se pozivati ljude k sebi, umjesto da ja idem k njima. U vlastitoj kući mogu se na kratko ispričati kako bih se pobrinula za bebu ili obavila nešto u kuhinji. Također volim ići na plažu ili u park gdje sjedimo zajedno, promatrajući ocean ili igralište, umjesto da sjedimo u sobi i neugodno se pogledavamo. Čudni trenuci tišine se ne mogu dogoditi kad čujete šum valova ili smijeh s igrališta. Također volim biti u grupi s dvije – tri mame, umjesto jedne. Ovo vam se možda čini kontra intuitivno, ali tada one mogu razgovarati jedne s drugima i time nije sav pritisak na meni.
4. Možeš pronaći vrijeme samo za sebe svaki dan i – trebala bi
Cjepidlaka sam što se tiče popodnevnog odmora. Za vrijeme popodnevnog odmora ne organiziram nikakve aktivnosti, niti nastavu niti događaje. Čak i posebni događaji rijetko kad ometu vrijeme spavanja.
To je zato što zaista vjerujem da su moja mala djeca puno ugodnije društvo nakon što su se naspavala, ali i jer imam izgovor da budem kući u to vrijeme i imam popodne malo vremena za sebe.
Potrudim se da svi moji mališani spavaju u isto vrijeme, što znači da prvo stavim “todlere” (djecu vrtićke dobi), onda bebu, tako da mi se beba ne probudi baš kad su oni zaspali. Starija djeca za to vrijeme pišu zadaće, čitaju ili se bave nekom svojom umjetnosti – nešto što mogu činiti u tišini i samostalno. Djeca kojoj to ne mogu povjeriti idu na spavanje, bez obzira na godine.
Tada idem u svoju sobu (novorođenče ide sa mnom) i odmaram ili čitam ili gledam nešto na Netflixu. Najčešće je to kombinacija svega pomalo. Puno sam ugodnija i sposobnija majka nakon toga.
Muž mi također pomaže da nađem vremena kako bih izmolila krunicu ili otišla na trčanje ili svakodnevno na jutarnju misu, što mi daje dobar temelj za početak dana.
5. Ne trebate pristati na sve zahtjeve svoje djece, ali bilo bi dobro da pristanete na neke
Budući da svakodnevno imam malo vremena samo za sebe, ujutro i poslijepodne, mogu očekivati više od sebe tijekom dana.
Sad kad imam školarce, naučila sam da moram sjediti cijelo vrijeme pored njih dok pišu zadaće. Ako odem obaviti nešto drugo (npr. oprati suđe), zadaća se ne napiše i bude mnogo galame. Nitko to ne voli. Ali s obzirom na to da imam svoje vrijeme ujutro i vrijeme poslijepodne kojem se radujem, tijekom dana se mogu potpuno posvetiti djeci.
S mlađom djecom imam tajnu politiku da uvijek pristanem na barem jednu stvar koju žele da radim s njima.
Posebno kad sam imala samo malu djecu, očekivali su da ih stalno zabavljam. Igrati se s vlakićima na podu s njima možda nije nešto što me zanima, i važno mi je da se nauče sami igrati ili s braćom i sestrama, ali također ne želim biti majka koja na sve želje djece odgovara s NE.
Zato se trudim pristati na neke njihove zahtjeve, iako još uvijek ne pristajem na mnoge. Kako volim čitati knjige ili igrati igre na ploči više od igre čajanke ili u pješčaniku, tada obično pristanem na to.
S malima pazim da ih što više uključim u ono što i sama radim kako bi mi pomogli. Moje četverogodišnje dijete voli slagati rublje sa mnom, a petogodišnje pomagati mi u kuhinji.
Ako to radimo zajedno, tada im ne smeta ako neko vrijeme provedem na Facebook-u, čitajući e-poštu ili pišući blog.
6. Morat ćete obaviti neke razgovore telefonom
Učinite to. Sve će biti u redu.
Majčinstvo me često tjera da izađem iz svoje sigurne zone. Moram obaviti telefonske razgovore, moram se javiti kao dobrovoljac za neke aktivnosti, moram pomagati sportskom timu i grupi za kućnu školu. Moram organizirati druženja za igru.
I preživim. Čak i napredujem. Puno sam bolja u tim stvarima sada nego što sam bila prije nekoliko godina. Introvertnost nije nešto što se može ili treba liječiti, ali puno sam sposobnija, samopouzdanija, baš zato što sam kao majka morala takvom postati.
7. Nikad vam neće biti ugodnije u većoj grupi ljudi, nego kad su ti ljudi vaša najuža obitelj
To je bilo veliko iznenađenje za mene. Moja djeca ne misle da sam čudna, već da sam sjajna. Gotovo mi je ugodno sa svima njima u istoj sobi kao kad sam sama. Nekad čak i ugodnije. Ne osjećam se da bi me mogli krivo razumjeti ili da će se uvrijediti zbog nečeg što sam rekla. Oni me poznaju, razumiju i vole. Opraštaju mi. Žele se družiti sa mnom. Moj osjetljiv srednjoškolski ja nije se nikad nadao da će biti dio jedne tako velike grupe.
Dakle, naravno, postoje određeni izazovi kad ste introvertna mama, ali, uglavnom, iznenadila sam se da mi je majčinstvo pomoglo nositi se s time i providjelo mi sigurno utočište ljudi. Znam, vjerujem i volim. Ozbiljno, nikad nisam bila prihvaćena kao što sam sada. Najpopularnija sam cura u svojoj školi.
Kendra Tierney – Catholic All Year
Prevela: Vedrana Čolić
Foto: Pixabay