
Kada bi me netko prije dvije godine pitao kako sam, moj odgovor ne bi mi se svidio. Nakon petog poroda dijagnoza je bila atopijski dermatitis. Vrlo sam se neugodno osjećala u vlastitoj koži. Poslušno sam slijedila upute liječnika. No duboko u sebi vjerovala sam da postoji nešto bolje, nešto prirodnije. Odlučila sam započeti promjenu. Rekla sam: „da, želim život bez kemikalija.” Za sebe, svoga supruga i naše šestero djece.
Promjena se na prvu činila teškom. Nisam bila sigurna odakle krenuti, no bila sam spremna učiti. Kao majka, priznajem da sam prebrižna u svemu. Želim da su naša djeca sretna i da rastu u okolini koja je zdrava za njihovo tijelo i um. Trudim se da jedu pravilnu i kvalitetnu hranu. Nisam niti bila svjesna koliko smo izlagali njihova tijela otrovnim kemikalijama putem odjeće, kremica i kupki koje smo dotada koristili.
Što nam to prodaju?
Ozbiljno sam se zapitala zašto je danas općeprihvatljivo to da su djeca „osjetljiva”? Zašto je „normalno” da svako treće dijete ima dermatitis, alergije i slično? Zašto je „normalno” da svako dijete prije navršene treće godine života popije barem jednu do dvije doze antibiotika godišnje? Jesu li djeca danas stvarno osjetljivija? Zašto je to tako? Dokazano je da djeca sama po sebi nisu osjetljiva, već ih se pretjerano izlaže kemikalijama kojima ih se ne bi trebalo izlagati.
Kao jedan od potencijalnih uzroka svemu tome navode se spojevi koji se danas nalaze u gotovo svim dostupnim sredstvima za pranje, čišćenje i njegu tijela. Tako su na vrhu liste neželjenih spojeva: fragrance i parfum (iza tog imena krije se tri tisuće spojeva od kojih su neki i kancerogeni), zatim phthalate, DEP, DBP ili DEHP i brojni drugi.
Više od 95% kemikalija u svim sintetskim mirisima su derivati petroleja. Oni uključuju derivate benzena, aldehida, toluene i brojne druge koji se povezuju sa sve učestalijom pojavom alergija, respiratornih kroničnih bolesti, problema s neplodnošću, hormonskim disbalansom, urođenim anomalijama, bolestima živčanog sustava kao i karcinomima.
Jeste li znali da prosječno kućanstvo sadrži otprilike 62 vrste štetnih kemikalija što uključuje proizvode za osobnu njegu jednako kao i sredstva za čišćenje?
Znate li da današnja industrija koristi puno veću količinu štetnih kemikalija kao poslijedicu konzumerizma koji zahtjeva brzu, jeftinu i masovnu proizvodnju? Pri tome se biraju sastojci koji ne rastu u prirodi već oni koje je lako i brzo stvoriti u laboratoriju. Znate li da većina lako dostupnih i dobro oglašavanih proizvoda koristi kemikalije koje su dokazano štetne za čovjeka?
Život bez kemikalija se ne događa preko noći, ali je zaista moguć
Dok nisam naučila više o tome, ni ja nisam shvaćala da krema na kojem piše parfumed nije najbolji izbor za moju dermatitičnu kožu. Ni za moj endokrini, reproduktivni, neurološki sustav, pa ni dišni sustav. A tek koliko štete činim svom organizmu ako boravim cijeli dan u prostoriji u kojoj isparava omekšivač za rublje, osvježivač zraka, parfemi i razni kozmetički preprati kojima uopće nisam kontrolirala sastav.
Koža je naš najveći organ i upija sve čemu je izlažemo pa to onda ulazi u naš krvotok i putem njega u svaku stanicu našeg organizma za svega dvadesetak minuta od izlaganja. Tako nakupljene kemikalije dugoročno rade štetu našem organizmu.
Zdravlje je najvažnije, a bolest uvijek najskuplja opcija. Ako je nešto na vrhu liste naših prioriteta, zašto na njega trošimo najmanje novaca i kupujemo najjeftinije opcije?
Izbjegavanje štetnih proizvoda je ključno! I nisam odlučila odbaciti odmah sve. To je kod nas postala promjena životnog stila. To je proces koji traje neko vrijeme. Naziv „Ditch&Switch” proces znači da polako izbacujemo iz našeg doma određene štetne proizvode i zamjenjujemo ih onim prirodnim i kvalitetnim proizvodima.
Sada znam da postoji nešto što je Bog stvorio s razlogom i dao ljudima na korištenje. ETERIČNA ULJA. Odlučila sam uložiti u zdravlje naše obitelji, koristiti eterična ulja kao podršku zdravom organizmu, a nikako kao stručnjak aromaterapije jer to nisam.
Polako pretvaramo naš dom u sigurno i zdravo mjesto za rast i razvoj. Učimo djecu kako se brinuti o sebi na prirodan i zdrav način jer će jednoga dana oni to isto učiti svoju djecu. Dugoročno će to imati pozitivan učinak na cijelo čovječanstvo.
„I Bog reče: Eto, predajem vam sve na svoj zemlji bilje, što nosi sjeme, i sve drveće s plodovima, u kojima je sjeme; neka vam bude za hranu!” (Knjiga Postanka 1,29)
Mislava Dubravčić – Žena vrsna
Foto: Pixabay