Duhovni putopis: Brdo Slavuja i Marijina kuća u Efezu

brdo slavuja

Na svijetu postoje mnoga mjesta blagoslovljena posebnim pečatom duhovne prisutnosti kojom Gospodin tješi svoje vjerne uronjene u ovu suznu dolinu. Neka od tih mjesta poznata su jako velikom broju ljudi. Tko nije čuo za Lourdes, Fatimu, Guadalupe, Częstochowu, Međugorje i mnoga druga. No i ona manje razvikana mnogima pružaju duhovnu okrepu, vraćaju duboko i ljekovito povjerenje u Božju ljubav. Jedno od tih mjesta je i Brdo slavuja, Bülbül dağı.

Posjetitelji Izmira (antičke Smirne) u Turskoj obično posjete i sedamdesetak kilometara udaljen grad Selçuk u kojem se nalaze ruševine antičkog Efeza poznatog po uočljivom, dobro sačuvanom pročelju Celzove knjižnice, ali još i više po poslanicama sv. Pavla Apostola upućenim krštenim stanovnicima tog lučkog grada u kojem je nevjerojatno teško bilo ostati čvrst i čist i živjeti onako kako je taj duhovni velikan i širitelj Isusove radosne vijesti propovijedao.

U blizini se nalazi slavni Artemidin hram, jedno od sedam svjetskih čuda od kojega danas možemo vidjeti tek nekoliko velikih isklesanih kamenih blokova i dva stupa od kojih je samo jedan cijeli, a na njihovim vrhovima rode savijaju svoja gnijezda uživajući u rijetkoj povlastici u ovom sušnom kraju – močvarnim barama koje gotovo nikad ne presušuju i koje su po uvjerenju arheologa progutale posljednje ostatke hrama nakon što su ljudi veći dio njegove građe raznijeli i ugradili u zidine i građevine Selçuka.

Ostaci velebne bazilike sv. Ivana Apostola

Na rubu Selçuka, odmah iza zidina, nalaze se ostaci velebne bazilike sv. Ivana Apostola koji je u Efezu i na obližnjem otoku Patmosu proveo većinu brojnih godina koje su mu preostale nakon Isusovog uzašašća. Prva bazilika je bila sagrađena od drveta u 4 – 6. st. Kasnije je na istome mjestu podignuta puno veća bazilika i uklopljena u obrambene zidine. Brojni vjernici i turisti razgledavaju ostatke nekoć velike i lijepe crkve. Najviše pažnje privlače krstionica u koju su po tadašnjem običaju uranjali odrasli katekumeni i iz nje izlazili kao novi ljudi, kao i prazan grob Isusovog najmilijeg učenika.

Brdo slavuja i Marijina kuća u Efezu

Crkva Usnuća Blažene Djevice Marije nalazi se u Jeruzalemu, no i Efez ima svoju priču. Isus je s križa svoju Majku povjerio tada sasvim mladom Ivanu, učeniku kojeg je ljubio, kako je zapisano u evanđeljima. Ivan je, možda upravo zbog svoje gotovo dječačke dobi, ostao sa ženama uz Gospodinov Križ i svjedočio njegovim posljednjim trenucima.

Čini se malo vjerojatno da je Ivan, koji se kasnije uputio u udaljeni Efez, ostavio povjerenu mu Majku u Jeruzalemu, ukoliko je još bila živa. Ljudski je vjerovati da ju je poveo sa sobom i da je ona svoje posljednje godine proživjela u Efezu, odnosno, kako kaže priča, u njegovoj blizini pod sigurnom zaštitom svoga sina Ivana. Budući da priča odudara od one koja se smatra istinitom, to svetište nikada nije dobilo status službenog marijanskog svetišta, no mnogi ga posjećuju zbog snažne duhovnosti kojom to mjesto odiše. Više puta ga je posjetio papa Ivan XXIII. dok je bio papinski nuncij u Turskoj, a onamo su hodočastili i papa Pavao VI. (1967.) i papa Ivan Pavao II. (1979.). Papa Benedikt XVI. Brdo slavuja je posjetio krajem studenog 2006.

Idemo do svetišta

Da bi se došlo do svetišta, treba se uputiti iz Selçuka desetak kilometara brdskom cestom prema unutrašnjosti. Na vrhu brda s kojeg se pruža prekrasan pogled prema moru i gradu u dolini nalazi se pravi arboretum koji već generacijama uređuju štovatelji Blažene Djevice koji dolaze na ovo mjesto.

Maleni hram u središtu područja sagrađen je na ostacima kuće koju su otkopali francuski redovnici lazaristi iz Izmira 1881. godine. Građen je prema opisu bl. Anne Catherine Emmerich, poznate stigmatičarke, redovnice augustinke koja je umrla 1824. i nikad nije bila u ovim krajevima, nego ih je opisivala prema svojim viđenjima. Kuća je obnovljena prema opisima vidjelice i u stilu koji je bio uobičajen u tim krajevima u prvom stoljeću poslije Krista. Unutrašnjost je nevelika i jednostavno opremljena, pod je obložen tepisima i lako je ondje kleknuti i pomoliti se. Svete mise za veće skupine održavaju se na malom platou pored kuće. Odmah pored izlaza iz hrama mogu se zapaliti svijeće.

Malo niže je izvor vode koja se smatra ljekovitom. Hodočasnici svoje želje, zahvale i ostale poruke upućene Majci Božjoj pišu na komadiće tkanine ili papira i vežu ih na vrpce koje vise s metalnih okvira. Za svetište se brinu redovnice u tamno plavim habitima koje većinom dolaze iz Sjedinjenih Država. Veća slavlja ondje se održavaju na marijanske blagdane, no vjernici štovatelji i turisti dolaze onamo svakoga dana. Mjesto je to koje bi svaki vjernik koji se zatekne u blizini trebao posjetiti.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript


Olga Horvat – Žena vrsna
Foto: Olga Horvat

Avatar
Žena Vrsna

Žena vrsna vrijedi više nego biserje. Srce njena muža bez straha se može u nju pouzdati, ona mu uvijek čini dobro. Vješto i neumorno radi na njivi Gospodnjoj, tražeći i vršeći volju Božju. U njoj nema straha, osim straha Božjega pa se smije svakom novom danu uživajući u plodovima svojih djela.