Međunarodni dan materinskog jezika

dan materinskog jezika

O jeziku, rode, da ti pojem
O jeziku milom tvom i mojem!
O preslatkom glasu onom
U komu te mile majke
Usnivahu slatke bajke,
Koga šaptom i romonom
Duši ti se svijest probudi
Te ti spozna i uvidje
Da ti bolje nije nigdje
Do na tvoje majke grudi!

Petar Preradović, Rodu o jeziku

 

Međunarodni dan materinskog jezika

Dana 21. veljače obilježava se Međunarodni dan materinskog jezika. Proglasio ga je UNESCO 1999. godine u spomen na prosvjed i pogibiju bengalskih studenata koji su prije 47 godina zahtijevali ravnopravnost za svoj jezik. Time su željeli naglasiti potrebu za očuvanjem kulturne i jezične raznolikosti različitih krajeva svijeta.

Učenje jezika započinje prije rođenja

Čak i prije rođenja, djeca u utrobi majke osluškuju riječi koje majka izgovara bilo njima ili bližnjima. Prvi jezik koje dijete nauči čim dosegne određenu dob naziva se materinskim jezikom, dakle, jezikom koje je naučilo od svoje majke, tj. unutar svoje obitelji. Možemo spomenuti novija istraživanja prema kojima oba roditelja imaju utjecaj na usvajanje materinskog jezika, svatko od njih na različita jezična područja.

Ljubav prema materinskom jeziku

Na temu materinskog jezika jedna je djevojčica napisala sastav o hrvatskom jeziku, svom materinskom jeziku, koji u tuđoj zemlji koristi jedino unutar svoje obitelji. O svom jeziku piše: „On je moj materinski jezik, dio je mene i ja dio njega. Jedno smo kao majka koja grli svoje dijete, tako i ja grlim svoj hrvatski.“ Naprosto je opipljiv ovaj zagrljaj o kojem djevojčica piše jer osjeća pripadnost nečemu što je dobila od svoje majke – jeziku i uz taj je jezik vezana i u njemu se prepoznaje.

Ljubav prema vlastitom jeziku trebala bi potaknuti osobno unaprjeđivanje, usavršavanje u učenju i razvoj materinskog jezika, te njegovanje jezične različitosti i višejezičnosti. Jezikom se s generacije na generaciju prenosi kultura, uspomene, pa i vjera. Don Mladen Parlov u svom izlaganju o identitetu i materinskom jeziku kaže kako se u slučaju jezika majku može shvatiti i u širem smislu obitelji pa čak i nacije.

Jezikom formiramo identitet i mišljenje

S ovim možemo izravno povezati formiranje vlastitog identiteta pa i mišljenja. Uz pomoć materinskog jezika prisjećamo se uspomena i opisujemo značajne obiteljske događaje, ali i izražavamo ključne trenutke iz domovinske prošlosti i ostala povijesna sjećanja. Istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

Materinji ili materinski

Vjerujem da je prigodno dati jedan jezični savjet na temu materinskog jezika. U govoru čujemo dva oblika – materinji i materinski, no koji je pravilan? U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku pronaći ćemo oba izraza, uz riječ majčinski ili materin. Sufiksalnom tvorbom nastale su riječi: sestrinski, manjinski… dakle na isti način izvodimo i riječ materinski, koju možemo pronaći i u službenom hrvatskom pravopisu.


Livija Rogulj – Žena vrsna
Foto: Susan Holt SimpsonUnsplash

Livija Rogulj
Livija Rogulj

Supruga i majka četvero djece, uživa u životu u prirodi i od prirode. Radosno obavlja zadatke u uredništvu Majčinstva i istražuje jezična bogatstva. Zahvalna na Božjim talentima i milostima koje može prepoznati u svim životnim područjima.