Važni blagdani kao što je Božić zahtijevaju veliku pripremu. Katolici su se kroz godine dosjetili mnogo kreativnih načina na koje to čine, a mnogi od njih su simbolični. Jeste li se pitali koja su dva najvažnija simbola Božića?
Tradicija Crkve uključuje materijalne simbole jer nam oni pomažu da bolje shvatimo duhovne stvarnosti koje oni predstavljaju. Tijekom godina, Crkva je preuzela određene tradicije iz naroda koje je evangelizirala; ili je osmislila vlastite oblike koji bi pomogli da se ‘materijaliziraju’ duhovne stvarnosti koje je pokušavala prenijeti i ponuditi. To su katehetski “alati” koji nam pomažu da proniknemo otajstava naše vjere i pomognemo drugima da postignu isto.
Advent i Božić su liturgijska razdoblja koja su naročito bogata simbolima. Često je situacija takva da smo na njih navikli, ali nedostaju mnogi ključni elementi koji nam mogu pomoći da ih u potpunosti iskoristimo. Ovim člankom, želimo vas upoznati s podrijetlom, poviješću i značenjem simbola da bismo obogatili vašu pripremu i iskustvo Božića.
Božićno drvce prvo je od dva najvažnija simbola Božića
Povijest: Germani su vjerovali da je svijet održavan na granama drveta zvanog ‘bog Odin’. Svakog zimskog solsticija, štovali su stablo ukrašavajući ga bakljama.
Kršćansko podrijetlo: Kaže se da je sv. Bonifacije srušio stablo i zasadio bor, simbol vječne Božje ljubavi. Ukrasio ga je jabukama (grijeh) i svijećama (svijetlo Krista).
Raširenost : Ova tradicija se proširila po cijeloj Europi u srednjem vijeku, a s osvajanjima i migracijom stigla je i u Ameriku. Postepeno, tradicija je evoluirala.
Današnje vrijeme: Jabuke su zamijenjene kuglicama, a svijeće lampicama, što predstavlja radost i svijetlo koje je Isus donio na svijet.
Božićno drvce je najvidljiviji i najčešći simbol Božića. Nažalost, ne pridajemo mu uvijek religiozno značenje. Komercijalni svijet je prisvojio božićno drvce kao simbol ‘praznika’ i potpuno ignorirao središnju ulogu našega Gospodina. Dok tradicije svake obitelji mogu varirati, važno je da se sjetimo i pojasnimo da je božićno drvce katolički simbol. Evo nekoliko primjera.
Neke obitelji dopuštaju najmlađem djetetu da stavi zvijezdu na vrh bora. Neke obitelji okruže bor moleći radosna otajstva krunice. Druge zamole svećenika da blagoslovi jaslice i bor.
Neki će, pak, prinositi posebne molitve za svaki ukras koji stavljaju na bor. Plava boja predstavlja molitve pokajanja, srebrna zahvalu, zlatna veličanje, a crvena boja predstavlja molbe.
Jaslice su neizostavne u svakom domu
Povijest: Prema tradiciji, sv. Franjo Asiški je bio inicijator živih jaslica. Ova praksa je postala popularna, a kasnije su ljudi i životinje zamijenjeni figurama.
Prve jaslice: Napravljene su u Napulju, u Italiji, u kasnom 15. stoljeću, a figure su bile od gline.
Raširenost: Charles III. naredio je da se jaslice rašire po španjolskom i talijanskom kraljevstvu. Franjevci su ovu tradiciju doveli i u Ameriku.
Današnje vrijeme: Figure mogu biti različitih veličina (čak i prirodne veličine), a predstavljaju različite scene rođenja Djeteta Isusa.
Jaslice su lijepa tradicija koju je započeo veliki sveti Franjo Asiški, nakon čega je raspršena po čitavom svijetu preko franjevaca. Na početku, jaslice su bile ‘žive’, a tek kasnije počele su se izrađivati figure od gline, voska itd. Svaka obitelj ima interakciju s jaslicama na svoj način. Neke obitelji, svake nedjelje došašća dodaju figure i naprave malo kazalište kako bi ispričali priču tako da bi mališani upoznali svakog pojedinca. Rođenje je, naravno, glavni simbol samog dana Božića. Zato na Božić konačno stavljaju dijete u jasle. Obično se obitelj okuplja i pjeva božićne pjesme kako bi proslavila rođenje Kristovo.
Andrés D’ Angelo – Catholic-Link
Prevela: Anja Gregov
Foto: Tj Holowaychuk – Unsplash
