Nobelovci koji smatraju da su vjera i znanost kompatibilni

Nobelovci: vjera i znanost

Prije nekoliko dana imao sam priliku govoriti pred grupom mladih Talijana. Pitao sam ih tko od njih vjeruje u Boga. Jedan od njih je odgovorio: „Ja ne vjerujem u religiju, radije bih rekao da vjerujem u znanost.“ Volim ovaj odgovor jer je tipičan, ali i plodan početak razgovora o vjeri, religiji i Bogu.

„Vjerujem u znanost.“ Ni sam ne bih mogao to bolje složiti. Stav vjerovanja i znanost ne da nisu suprotni, nego idu ruku pod ruku. Zašto?

Zato što nas znanost često navodi da vjerujemo i prihvaćamo kao ispravne mnoge istine za koje nam se, po našem zdravom razumu, čini da su sve samo ne sigurne ili očite. Pogledaj taj stol na kojem se nalazi tvoje računalo. Izgleda prilično čvrsto, zar ne? A u stvarnosti je to više oblak čestica koji je većinom prazan.

Putovanje koje nikad ne završava

Znanost nas uvijek iznova poziva da idemo protiv onoga što nam se čini najočitije. Ono što mi primjećujemo na makro razini stalno se sukobljava s time kakvima se stvari čine na papiru na mikro razini. Postoji stalno vaganje između pokušaja da našim konceptima uhvatimo realnosti koje ne možemo dokučiti očima, dok, istovremeno, oslobađamo koncepte kako bismo vidjeli što je razumu nedohvatljivo.

Tvrditi da je znanost u sebi suprotstavljena stavu vjeregdje vjeru razumijevamo kao stav povjerenja koje ne može biti dokazano ili pokazano – nije samo ideološko i neuvjerljivo, nego je kontradiktorno i sa svakodnevnim stavom koji svaki znanstvenik mora imati. Nijedna znanstvena istina nije rođena bez hipoteze i nedokučive intuicije. Jednako tako, nijedna znanstvena istina nije potpuna u smislu da se o njoj ne bi moglo još nešto reći: kao što bi to Kuhn rekao, stalno dolazi do novih otkrića, paradigmatskih pomaka te oni preispituju i najsigurnija znanstvena vjerovanja. Baš kao i Kristofor Kolumbo, za dobrog znanstvenika nije dovoljno da zna čitati znakove, nego mora imati hrabrosti vjerovati kako bi se odlučio na putovanje. A kao što bi svaki pravi povjesničar znanosti rekao, to je putovanje koje nikad ne završava.

Znanstvenik je onaj koji je fasciniran i privučen onime što je tajanstveno

S današnjim člankom i ovim citatima, želimo vam ponuditi veliki izvor za predstavljanje znanosti ne samo kao vježbe za one koji su zadovoljni  „sigurnošću“ nego kao i vježbe za one koji su gladni avantura misterija te znaju da samo ako idu preko tih granica sigurnosti mogu doći do dubljih istina.

Područje kvantne mehanike možda je jedno od najzanimljivijih i najsuvremenijih područja u tom smislu. Jednom kada pokušamo shvatiti stvari na toj minimalnoj razini, naši modeli i mašta strašno razočaraju. To znači da znanost i misterij idu ruku pod ruku.

Uzmimo nekoliko citata nekih od protagonista područja kvantne mehanike:

Oni koji nisu šokirani kada prvi put dođu u doticaj s kvantnom teorijom vjerojatno je nisu ni shvatili.“ – Niels Bohr

Smatram da sa sigurnošću mogu reći da nitko ne razumije kvantnu mehaniku.“ – Richard Feynman

„…’paradoks’ je samo konflikt između realnosti i tvog osjećaja što bi stvarnost ‘trebala biti’ – Richard Feynman.

„Prvi gutljaj iz čaše zvane prirodne znanosti pretvorit će vas u ateista, ali na dnu te čaše čeka vas Bog.“ – Werner Karl Heisenberg, Nobelova nagrada za fiziku

„Što više učimo,spoznajemo o svijetu, vjerojatnost da je on plod slučajnih procesa sve je manja, pa je zato zaista mali broj današnjih znanstvenika koji će braniti ateističko stajalište.“ – Arthur Holly Compton, Nobelova nagrada za fiziku.

Sva materija izvire i postoji samo zahvaljujući sili koja dovodi djeliće atoma u odgovarajuću vibraciju i drži taj minijaturni solarni sustav atoma na okupu. Moramo pretpostaviti kako iza ove sile stoji svjestan i inteligentan um. Taj je um matrica sve tvari.“MaxPlanck, Nobelova nagrada za fiziku

  „Čini mi se da kada se suočimo s čudima života i svemira, moramo se pitati zašto, a ne samo kako. Jedini mogući odgovor je onaj religiozni.
..Nalazim potrebu za Bogom u svemiru i svojem životu.“ –
Arthur L. Schawlow, Nobelova nagrada za fiziku

Kao što možemo vidjeti, znanstvenik je onaj koji je fasciniran i privučen onime što je tajanstveno. Tek kada dopustimo zahtjevima stvarnosti da nas izvuku iz naših udobnih, ali reduktivnih konstrukata, možemo otkrivati, razmišljati i slaviti stvarnost u svom njenom sjaju. Znanstvenik, slično kao i vjernik, teži vrlinama kakve je imao Abraham ili Kristofor Kolumbo, a ne Odisej. Dok je potonji otišao na put samo kako bi se vratio kući, oni poput Kristofora znali su da dom mogu pronaći jedino odlaskom „iz zemlje svoje.“ (Post, 12,1).

S obzirom na ljudski stav vjere, što možemo reći o kršćanskoj vjeri?

Da se ne bi zabunili, još jednom ponovimo da tu nema kontradikcija. Prema svojim vlastitim načelima, znanost kao svoj predmet pretpostavlja ono što je materijalno i može se iskustveno provjeriti ili krivotvoriti. A pitati znanost da dokaže postojanje Boga ili njegovo djelovanje znači postaviti pitanje koje unutar sebe prelazi pretpostavljene granice znanosti.U korist preciznosti i izvjesnosti, znanstveni mentalitet nužno usvaja vrlo smanjenu i ograničenu viziju stvarnosti.

Dakle, u trenutku kada znanstvenik počne nuditi „znanstvene“ odgovore na najvažnija pitanja za naš život („Tko sam ja?“; „Odakle dolazim?“; „Zašto postoji zlo?“„Što slijedi poslije ovog života?”) mi moramo kritički odgovoriti jer su, prema njihovim kategorijama, prestali govoriti znanstveno.

Astronomija nas dovodi do jedinstvenog događaja, svemira koji je bio stvoren ni iz čega,onog s vrlo delikatnom ravnotežom potrebnom da se osiguraju uvjeti potrebni za život, i onog koji ima temeljni (možda bi se moglo reći ‘nadnaravni’) plan.Čini se da zapažanja moderne znanosti vode do istih zaključaka kao i stoljetna intuicija.“ – Arno Allas Penzias, Nobelova nagrada za fiziku.

„Znanost i vjera su dva različita načina gledanja na svijet. I oba se nalaze u našim glavama. Svi mi imamo različite načine gledanja na svijet i svaki od njih je ispravan. To je kao da imate slike od Tiziana, Picassa i Matissea kod kuće; različiti stilovi koji prikazuju ljude na različite načine. Mi ne moramo birati između jednog ili drugog, ne smatram da su suprotni jedan drugome. Moramo samo uzeti u obzir, i to je jako važno, da je znanstveni opis svijeta izgrađen od modela, ali sami svijet nije model.“ – Robert Aumann, matematičar, Nobelova nagrada za ekonomiju

Zašto ovi nobelovci vjeruju

„Svatko tko se ozbiljno bavi znanstvenim radom postaju uvjeren da postoji duh koji se očituje u zakonima Svemira – Duh daleko superiorniji od ljudskog, i pred kojim se mi s našim skromnim mogućnostima moramo osjećati poniznima.“ – Albert Einstein, Nobelova nagrada za fiziku

„Ako prebrojimo galaksije u svemiru ili dokažemo postojanje elementarne čestice, analogno tome vjerojatno ne možemo dokazati postojanje Boga. Ali kao istraživač, zadivljen sam redom i ljepotom koju nalazim u kozmosu i unutar materijalnih stvari. A kao promatrač prirode, ne mogu si pomoći da ne mislim da postoji neki viši poredak. Ideja da je sve ovo rezultat sreće ili čiste statističke raznolikosti za mene je potpuno neprihvatljiva.“ – Carlo Rubbia, Nobelova nagrada za fiziku

„Zašto vjerujem u Boga? Kao fizičar, na prirodu gledam iz određene perspektive. Vidim uredan, predivan svemir u kojem gotovo svi fizički fenomeni mogu biti objašnjeni jednostavnim matematičkim jednadžbama. Vidim svemir koji, da je bio stvoren i mrvicu drugačije, ne bi izrodio zvijezde i planete, a kamoli bakterije i ljude. I nema dobrog znanstvenog razloga zašto svemir ne bi trebao biti drugačiji, mnogi dobri znanstvenici su iz ovih promatranja zaključili da je inteligentni Bog morao odabrati stvoriti svemir s takvim predivnim, jednostavnim i životvornim osobinama. Mnogi drugi jednako dobri znanstvenici su međutim ateisti. Oba zaključka dolaze iz pozicije vjere.“ – William D. Philips, Nobelova nagrada za fiziku

 „Vjerujem da postoji više od onoga što mi vidimo, čujemo, itd., ili možemo odrediti instrumentima. Ali to je osjećaj koji se rađa iz mnogih detalja mojeg osobnog iskustva te ga je zato nemoguće podijeliti ili komunicirati.“ – PeterGrünberg, Nobelova nagrada za fiziku

Istražujemo i tragamo za drugom domovinom

Znanstvena otkrića i instrumenti zasigurno nam mogu pomoći odgovoriti na temeljna pitanja. Ipak, jednako kao što su tehnološka otkrića i astronomija omogućili Kristoforu Kolumbu da nadiđe, da se uroni u misteriju i otkrije nepoznati svijet, tako ne uspijevaju objasniti zašto je on tražio takav svijet. Ne uspijevaju odgovoriti zašto on uopće otkriva; što je to što gura čovjeka izvan onoga što je očito, što je neposredno, što je uobičajeno?

To su pitanja koja svoje odgovore pronalaze jedino u ljudskom srcu, srcu stvorenom za vidike koji osvjetljavaju našu sadašnju domovinu dok nas istovremeno pozivaju da istražujemo i tragamo za drugom.


Avatar
Žena Vrsna

Žena vrsna vrijedi više nego biserje. Srce njena muža bez straha se može u nju pouzdati, ona mu uvijek čini dobro. Vješto i neumorno radi na njivi Gospodnjoj, tražeći i vršeći volju Božju. U njoj nema straha, osim straha Božjega pa se smije svakom novom danu uživajući u plodovima svojih djela.