Otkrijmo ponovno zdrave navike iz djetinjstva

zdrave navike iz djetinjstva

Možda vam nije jasno kako bi navike iz djetinjstva mogle koristiti mladoj odrasloj osobi? Ali, mali „friški hodači” i mladi ljudi u ranim dvadesetima imaju više zajedničkog nego što biste u prvi tren pomislili. Ova spoznaja me zatekla dok sam jednom prilikom promatrala svoje prijatelje (studentske dobi) kako razdragano skakuću po igralištu u parku našeg Sveučilišta. Zabavljali su se vjerojatno i više nego što bi se zabavljala djeca kojoj je park namijenjen.

Prošlo je već više godina otkad sam završila fakultet, ali i dalje me zapanjuju ove sličnosti. Da ne spominjem želju za jednostavnim životom kakvim živi jedan predškolarac. Kad ugledam djecu dok obavljam svoje svakodnevne poslove, ne mogu ne osjetiti barem malo ljubomore na njihove živote. Tko ne bi, barem ponekad, poželio vratiti se u vremena kad je odrasla osoba mogla riješiti svaki tvoj problem, a dani su bili ispunjeni beskrajnim mogućnostima?

Ipak, nema razloga da dio te ljepote ne bismo ponovo ugradili u svoje živote. Naša prehrana se možda više ne temelji na zašećerenim žitaricama i sokićima u tetrapacima. Vrlo vjerojatno više ne spavamo u pidžamama sa stopalima (iako nema ništa loše u tome ako to netko još uvijek čini!). Međutim, unatoč odrasloj dobi, i dalje možemo prakticirati neke dobre navike koje smo imali u djetinjstvu.

Osigurajte vrijeme za igru

Na samom kraju dugog radnog ponedjeljka, ideja da se upustite u igru se može činiti pomalo bizarnom. Nakon cjelodnevnog sjedenja u malom uredu, sve što želite jest provesti večer uz dobar film i omiljene grickalice. Igru vežemo uz djecu i kućne ljubimce. Za veliku većinu ljudi igra zasigurno ne predstavlja važan dio dnevne rutine. Vrlo vjerojatno ćemo morati dobro promisliti želimo li se prisjetiti kad smo se zadnji put uopće igrali.

Ali igranje se ne mora odnositi samo na natjeravanje lopte po parku. Za nas odrasle igra može biti bilo što što radimo iz čistog užitka – društvene igre ili video igre, partija frizbija s prijateljima ili ispunjavanje križaljke. Igra stimulira logička i kreativna područja našeg mozga, a doprinosi i međusobnom zbližavanju ljudi.

Nerijetko slušamo o važnosti odmora u edukativnom procesu kod djece, međutim odraslima su također potrebni odmori. Odite u šetnju, riješite zagonetku na svom mobitelu ili čavrljajte s kolegama tijekom radnog dana. I ne osjećajte se krivima ukoliko si priuštite neku zabavu u večernjim satima. Tu se ne radi samo o ugodi već i o vašem zdravlju.

Postavljajte pitanja

Ukoliko provedete samo malo vremena u blizini djece, čut ćete ih kako postavljaju bezbroj pitanja. Od zašto preko tko, što, gdje, kada i kako (djeca bi vjerojatno bila dobri novinari). Ona još uče o svijetu, stoga postavljaju pitanja kako bi došli do informacija koje im trebaju.

Ja više nisam petogodišnjakinja, ali sam prilično sigurna da još imam puno za učiti o svijetu. Zar trebam prestati učiti samo zato što je završila moja formalna naobrazba? Odlična stvar vezana za završetak školovanja jest to što tada možemo više vremena posvetiti otkrivanju sadržaja koji nas istinski privlače. To mogu biti francuske tehnike pečenja u kulinarstvu, istraživanje obiteljskog stabla ili kako srušiti vlastiti rekord u trčanju na pet kilometara.

Ne bismo trebali, niti smjeli, prestati učiti i biti znatiželjni. Danas je lakše nego ikad potražiti odgovor na pitanje, pronaći zanimljivu knjigu ili upoznati ljude koji dijele naše interese. Odaberite neku temu koja vas jako interesira i navalite! Možda pronađete novi hobi ili strast koja će vas držati cijeli život.

Naspavajte se

Još se živo sjećam dana kada sam na spavanje odlazila prije zalaska sunca u ljetno doba. Nisam mogla dočekati da narastem kako bih budna dočekala noć. Tada smo još imali i dnevna spavanja. Lekcija koju su naši roditelji znali, a mi nismo, glasi: san je važan – čak je važniji od zabave i rada.

Kulturološki gledano, mi često aktivnost stavljamo ispred odmora koji je potreban našim tijelima. Premda može biti zabavno ostati do kasno budan kad je neka prigoda, ukoliko to činimo prečesto, posljedice neće izostati. Prva ću priznati da najbolje funkcioniram kad odspavam minimalno osam sati, međutim prerijetko dosižem taj cilj. A problemi s koncentracijom i produktivnošću s kojima se suočavam sljedeći dan nikad nisu vrijedni onoga zbog čega sam ostala toliko dugo budna.

Izgleda da je za žene osobitno važno da dovoljno odspavaju. Nama je potrebno oko 20 minuta noćnog sna više nego muškarcima. Dvadeset minuta se ne čini puno, ali nakupi se toga kroz dane, tjedne i mjesece. Ako imate poteškoća s osiguravanjem svoje noćne doze sna, pokušajte s nekim od sljedećih savjeta kako biste pomogli svom mozgu da uđe u mod smiraja u večernjim satima:

  • Držite se podalje od ekrana barem sat vremena prije polaska na počinak. Studije su pokazale da plavo svjetlo koje emitiraju naši mobilni telefoni, računala i LED televizori može imati negativan učinak na naše navike spavanja. Ako baš morate biti „na mreži”, preuzmite na svoj uređaj aplikaciju ili programsku podršku koja blokira plavo svjetlo da biste ublažili blještanje ekrana.
  • Pobrinite se da temperatura u vašoj spavaćoj sobi nije previsoka. Hladnija soba vam može biti saveznik kod usnivanja. Stoga smanjite grijanje ili pojačajte klimatizacijski uređaj.
  • Pokušajte par minuta prije odlaska na spavanje jednostavno ne činiti ništa. Primijetila sam da kada odlazim na spavanje glave krcate svakojakih misli gotovo mi je nemoguće usnuti. Pomoći će ako par minuta samo dišete, procesuirate misli i opustite se prije nego usnete.

Dijelite s drugima

Kada dijelimo, pokazujemo da nam je stalo. Tako nas uče još od vrtića. Isto je važno i kod odraslih. Premda vjerojatno više ne dijelimo bojice i kekse, još uvijek možemo dijeliti stvari koje su značajne ljudima oko nas. Tako možemo s nekim podijeliti svoje vrijeme, svoj dom i svoju pažnju. Rekla bih da postoje dva načina na koje dječja navika dijeljenja postaje važna ženi zrele dobi.

Prvi je dijeljenje jednostavnih razgovora, brzinskih posjeta ili povremenih zajedničkih ručkova s prijateljima. Na taj način dijelimo međusobno svoje živote te gradimo snažne međuljudske odnose. Nije lako biti mlada zaposlena žena. Često dugo i naporno radimo te mijenjamo radna mjesta, što ponekad znači i selidba u druge gradove, daleko od starih prijatelja i obitelji. Stoga je sklapanje prijateljstava izuzetno važno za naše zdravlje i kvalitetu života.

Drugi način dijeljenja jest putem volonterskog rada – nesebičnim davanjem svoga vremena, talenata i drugih resursa zajednici. Nekada sam na volontiranje gledala kao na neki „projekt” koji bi mi uzeo jednu subotu jednom na mjesec. No odnedavno sam o volontiranju naučila puno. Ono uopće ne treba biti jako opsežno da bi bilo jako značajno. Volontiranje možete učiniti dijelom svog života jednostavnim doniranjem školskih potrepština, nuđenjem profesionalniih usluga putem neke web stranice ili podjelom obroka u lokalnoj pučkoj kuhinji.

Kad smo bili djeca učili su nas da dijeljenjem pomažemo drugima. No kao odrasli znamo da i mi sami imamo koristi od dijeljenja. Kad s drugima dijelimo svoje vrijeme, domove i suosjećanje, postajemo bolje osobe.

Bez obzira na to koliko nam je godina, neke od najvažnijih stvari koje možemo učiniti za svoje zdravlje su stvari koje smo naučili još kao djeca. Ne možemo vratiti vrijeme, no ukoliko počnemo ponovo otkrivati neke jednostavne navike koje smo prakticirali kao djeca, možda uspijemo vratiti dio čiste, bezbrižne radosti iz djetinjstva.


Jessica Barga – Verily
Prevela: Katarina Vudjan
Foto: Toa Heftiba – Unsplash

Avatar
Žena Vrsna

Žena vrsna vrijedi više nego biserje. Srce njena muža bez straha se može u nju pouzdati, ona mu uvijek čini dobro. Vješto i neumorno radi na njivi Gospodnjoj, tražeći i vršeći volju Božju. U njoj nema straha, osim straha Božjega pa se smije svakom novom danu uživajući u plodovima svojih djela.