
Na Trgu svetog Marka u Zagrebu, održana je jučer tiskovna konferencija građanske inicijative „Istina o Istanbulskoj”. Konferencija je održana pod nazivom „Idemo na referendum”. Naime, najavljena je ratifikacija Istanbulske konvencije u Saboru iako se u javnoj raspravi većina građana očitovala protiv ratifikacije čime se direktno djeluje protiv volje građana Republike Hrvatske. Sukladno tome iz inicijative smatraju da je vrijeme za pokretanje referenduma kako bi se o temi odlučilo na demokratski način.
Osim toga, inicijativa je uputila i otvoreno pismo predsjednici gđi. Kolindi Grabar Kitarović s prijedlogom pokretanja referenduma.
U nastavku pročitajte cjelovito priopćenje za medije građanske inicijative „Istina o istanbulskoj”. Sve novosti i aktivnosti spomenute inicijative možete pratiti na njihovoj mrežnoj stranici ili na facebook-u.
Priopćenje za medije građanske inicijative „Istina o istanbulskoj”
Vjerujemo da je već svima jasno da oni koji se protive ratifikaciji Istanbulske konvencije nisu protiv jer ne bi željeli podržati borbu protiv nasilja nad ženama, već zbog rodne ideologije koju ona sadrži.
Nalazi li se u Istanbulskoj konvenciji rodna ideologija?
Iako pojam ‘roda’ već postoji u nekim hrvatskim zakonima, on je u Istanbulskoj konvenciji po prvi puta definiran, i to kao društveni konstrukt odvojen od biološkog spola, što je glavni postulat rodne ideologije. Prema rodnoj teoriji, osoba koja je npr. po spolu muško može biti ženskog ‘roda’ i obrnuto.
Konkretno, u Konvenciji se, primjerice u čl. 4.3, rod i spol navode među temeljima nediskriminacije kao odvojeni i različiti pojmovi: “…bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su spol, rod,…”, te u točki 53. Pojašnjavajućeg izvješća koja pojašnjava čl. 4.3: „Određene skupine pojedinaca mogu doživjeti diskriminaciju i na temelju rodnog identiteta, što jednostavno rečeno znači da rod s kojim se poistovjećuju nije u skladu sa spolom koji im je dodijeljen pri rođenju.“
Rodna teorija je u suprotnosti sa znanošću i njena promocija zbunjujuće i pogubno utječe na uravnotežen i cjelovit razvoj djece i mladih. Kao roditelji i građani stoga se osobito protivimo ugrađivanju koncepta roda u obrazovni sustav i u medije, a što Istanbulska konvencija zahtijeva (u čl. 14).
Da je promocija rodne ideologije važan dio Konvencije pokazuje čl. 78 prema kojemu nije moguće uložiti rezervu na sporne članke vezane uz rod odnosno ratificirati Konvenciju bez tih spornih članaka.
Pravni, politički i financijski aspekt
Nejasna pravna definiranost ‘roda’, kao i na što se misli pod ‘predrasudama’ i ‘stereotipima’ (u čl. 12), rezultiralo bi pravnom nesigurnošću i prostorom za različita tumačenja i manipulaciju.
Provedba Konvencije, budući da je ona kao međunarodni ugovor nadređena nacionalnom zakonodavstvu, ne bi bila u rukama države (Sabor bi o njoj samo mogao raspravljati). Država bi trebala preuzeti obvezu financiranja civilnih organizacija u mjeri kako to odredi međunarodna nadzorna skupina GREVIO, čije članice i same dolaze iz nevladinog sektora. S obzirom da se Konvencijom forsira koncept roda, za očekivati je da bi se provedba u Hrvatskoj prepustila lijevo-liberalnim udrugama iz Platforme 112, koje već ionako dobivaju nesrazmjerno velika sredstva i od države i od stranih vlada i fondova.
Taj financijski aspekt nije zanemariv – za provedbu Konvencije potrebno je godišnje izdvojiti više od milijardu kuna proračunskog novca! Ako Hrvatska ima taj novac, ona može i bez Istanbulske konvencije financirati skloništa za žene i sve ostalo što je potrebno za njihovu bolju zaštitu, a ostatak utrošiti radije za, primjerice, pronatalitetne mjere nego za financiranje rodno-feminističkih udruga. Ako smo suverena država trebali bi sami moći donositi i provoditi kvalitetne zakone o sprečavanju nasilja, a ne pod krinkom borbe protiv nasilja uvoziti sporne i opasne, a i vrlo skupe ideologije!
Pokretanje referendumske inicijative
Sudeći po rezultatima javne rasprave na Vladinoj stranici e-Savjetovanja u srpnju 2017. u kojoj je 80% sudionika bilo protiv Istanbulske konvencije, njena ratifikacija u Saboru bila bi suprotna volji većine hrvatskih građana. Zato smo kao građanska inicijativa odlučili pokrenuti referendumsku inicijativu kao najdemokratskiji način odlučivanja o ovoj temi koja značajno vrijednosno određuje budućnost hrvatskog naroda. Sama Konvencija (u čl. 80) regulira mogućnost izlaska odnosno otkazivanja. Referendumom će se hrvatski građani moći izjasniti žele li da Hrvatski sabor donese odluku o otkazivanju Istanbulske konvencije.
Jutros smo poslali otvoreno pismo predsjednici RH gđi Kolindi Grabar-Kitarović s prijedlogom da ona, po svojoj ustavnoj ovlasti predloži pokretanje referenduma, što bi omogućilo održavanje referenduma i prije saborskog glasovanja o ratifikaciji.
Građanska inicijativa „Istina o Istanbulskoj”/Katarina Matijaca – Žena vrsna