Fra Petar Lubina u svojoj knjizi Blaženom će me zvati piše da su „polazište za svaki govor o Mariji, Majci Isusovoj,svetopisamski tekstovi. U njima je jasno ocrtano sve što o njezinoj ulozi vjeruje prva kršćanska zajednica. U Starom zavjetu Marija se nigdje izričito ne spominje, ali `u svjetlosti daljnje i potpune objave, malo-pomalo sve jasnije` (Svjetlo narodâ, 55) na svjetlo izranja njezin lik. Proročki je već predoznačena u obećanjima prvim ljudima nakon njihova pada (Post 3,15). Ona je Djevica koja će začeti i roditi sina, kojemu će biti ime Emanuel – Bog s nama (Iz 7,14; usp. Mt 1,22). Budući da je Novi zavjet u prvom redu usredotočen na djelo i osobu Isusa Krista, Marija u njemu zauzima razmjerno malo mjesta. Ona se spominje u odlučujućim događajima iz Isusova života. Te rijetke svetopisamske datosti o Mariji veoma su važne za razvoj marijanske znanosti i pobožnosti.“
Antifona Slavna Majko Spasitelja temelji se na Svetom pismu
Upravo te svetopisamske datosti o Mariji sadržane su i u antifoni Slavna Majko Spasitelja. Radi se o marijanskoj antifoni koja se moli u Povečerju od prve nedjelje došašća do blagdana prikazanja Gospodinovog, a časti Mariju Bogorodicu. Potječe iz 11. stoljeća. Autor antifone je bl. Hermann iz Reichenaua. Izmolite je danas – na hrvatskom ili latinskom jeziku.
Slavna Majko Spasitelja
Slavna Majko Spasitelja,
Rajska dveri milostivna,
Koja vjerne vodiš k sreći,
Iznad mora zvijezdo divna!
O pomozi palom svijetu,
Koji želi ozdravljenje,
Ti što rodi Stvorca svoga
Prirodi na udivljenje.
Čuvši pozdrav Gabriela
Donese nam život svima
Djevom zače, Djevom osta:
Smiluj nam se grešnicima.
Alma Redemptoris Mater
Alma Redemptoris Mater,
quae pervia caeli porta manes,
et stella maris, succurre cadenti, surgere qui curat,
populo:
tu quae genuisti, natura mirante,
tuum sanctum Genitorem,
Virgo prius ac posterius,
Gabrielis ab ore,
sumens illud Ave, peccatorum miserere.
Lea Potočar – Žena vrsna
Foto: Cathopic
