Veza glazbe s našim osjećajima je jača od bilo koje druge umjetnosti. Potiče nas, tješi nas i pomaže nam. Njezin utjecaj na naše emocionalno stanje, sposobnost razmišljanja i na društvene vještine je impresivno snažan, toliko da je čak dokazano da ima ljekovit učinak. Okruženi glazbenim notama ići ćemo sigurnije kroz dnevnu harmoniju, svaki dan.
Ali više od toga, glazba je stoljećima povezana s našim duhovnim bićem, jer pojačava naše osjećaje i sposobnost povezivanja s našom vjerom i našom zajednicom. Ne samo da je to blagoslov kojim mazimo uši, nego također može biti nadahnuće koje nam je potrebno kako bismo izgradili bolji život.
Papa Benedikt XVI. je govorio o vitalnoj vezi glazbe s kršćanskim životom:
„Glazba ima duhovnu vrijednost jer može uliti nadu u ljudsku dušu. Postoji duboka i tajanstvena veza između glazbe i nade, između pjesme i vječnog života. Nije slučajno da kršćanska tradicija pokazuje blagoslov duha dok pjevaju u zboru, oduševljeni Božjom ljepotom. Ali istinska umjetnost, poput molitve, nije strana svakodnevici, već nas poziva da „napajamo“ tu stvarnost, kako bismo bili poput izboja mladice koja donosi plodove dobrote i mira. Glazba, zapravo, ima daleko veću vrijednost, jer nas podsjeća na vrijednost i univerzalnu važnost umjetničke baštine.“
Doista, glazba, prema Harvardskoj medicinskoj školi, može biti snažan saveznik medicini, jer „glazba je temeljni atribut ljudske vrste“. Ljudski mozak nadilazi razliku od redovne buke i reagira na njezin ritam, ponavljanje, ton i podešavanje. Te se reakcije mogu mjeriti i njima poboljšati zdravlje i tjelesne sposobnosti, uključujući kognitivnu funkciju kod starijih osoba ili povećanje koncentracije i fokusa – zbog čega kirurzi često puštaju glazbu u operacijskoj sali. Pjevanje pomaže pacijentima koji imaju oštećenja mozga, ono utječe na jezik, kako bi oporavili govor.
Istraživanja koja uključuju bebe možda su jedan od najjačih pokazatelja naše urođene veze s glazbom. Nedonoščad, koja su bila izložena glazbenim tonovima, kao što su uspavanke, smirila su se i jela i spavala bolje od beba izloženih uobičajenim zvukovima bolnice bez glazbe.
Glazba kao terapija
„Glazba dotiče ljude na način na koji ništa drugo ne može,“ govori Leah Morrison iz The Music Therapy Centra u Kaliforniji, koji pruža glazbenu terapiju za emocionalne, kognitivne, psihološke i društvene probleme. Za razliku od tradicionalne „govorne terapije“, glazbena terapija je prilično nova specijalnost jer omogućuje povezivanje s klijentom strogo na emocionalnoj razini, a ne racionalnoj. Pjesme automatski rezoniraju s različitim osjećajima, pa zato mogu pomoći ljudima da se umire, jasnije razmišljaju i vode unutarnje borbe, bez govorenja o tome.
Kako to glazba utječe na naše mozgove na tako pozitivan način? Vjeruje se da glazba osvjetljava većinu dijelova mozga, stoga ima učinak šireg spektra. Kada slušamo omiljenu melodiju, to povećava pozitivne emocije kroz odgovarajuće centre našeg mozga, stimulirajući lučenje dopamina koji čini da se osjećamo dobro.
Osim općeg blagostanja, glazba se čak koristi za liječenje brojnih psiholoških stanja poput depresije, ljutnje, tjeskobe, straha, pa čak i sreće, a pokazalo se da pomaže u poboljšanju tjelesnih bolesti, poput problema s mobilnošću. „Najčešće, glazbeni terapeut će stvoriti originalne pjesme ili koristiti željenu glazbu klijenta kako bi pomogao svojim potrebama“, objašnjava Morrison. Vrste pacijenata i njihova pitanja variraju od odraslih koji se bore s gubitkom – npr. osobe u zatvoru, pacijenta u bolnici, mlade osoba u rehabilitaciji, pa čak i djeteta s autizmom. Snaga da iscjeljuje emocije, da se bori protiv odustajanja, da osnažuje i daje povjerenje jednaka je broju pjesama koje se mogu stvoriti.
Pomoć djeci
Stručnjaci počinju prepoznavati glazbu kao učinkovit alat za liječenje djece s teškoćama u razvoju, za koje je ponavljanje često ključno za postizanje njihovih posebnih ciljeva. Morrison govori o jednom posebnom pacijentu kojemu je dijagnosticiran psihijatrijski poremećaj u kojem osoba bezuspješno ponavlja ili ponavlja kao papiga izgovorene riječi. Korištenjem vizualnih i glazbenih frazema gdje se od djeteta traži da unese svoje riječi, terapeuti su u konačnici mogli prekinuti ciklus ponavljanja riječi kao papiga.
Autizam je još jedno stanje koje dobro reagira na glazbenu terapiju, osobito u pogledu društvenih vještina i veza s drugima, nešto s čime se mnogo djece s tom dijagnozom bore. Pisanje pjesama, u kojoj klijenti pomažu stvoriti „pjevanu društvenu priču“ za svoje potrebe, jedan je od načina koji se dokazuje učinkovitim, objašnjava Leah Morrison.
Fizičko iscjeljivanje
Dok je glazba uglavnom povezana s psihološkim i emocionalnim tretmanima, nova istraživanja pokazala su da je uspješna kada su u pitanju fizičke bolesti, posebno za smanjenje boli.
Neki su instituti počeli analizirati utjecaj glazbe na fizičko ljudsko tijelo, kao što su Berklee College of Music pa Institut za glazbenu terapiju ili McGill University u Montrealu, otvaranjem laboratorija za percepciju i spoznaju glazbe. Jedna od studija provedenih u ovom laboratoriju je utvrdila da je glazba poboljšava funkcije imunološkog sustava tijela kao i za smanjenje stresa. Slušanje glazbe također je učinkovitije od lijekova u smanjenju anksioznosti prije operacije. Glazba povećava antitijela imunoglobulina A i smanjuje kortizol – hormon stresa. Prof. Daniel J. Levitin, autor istraživanja, također je dokumentirala kako glazba može imati neurokemijski učinak na upravljanje raspoloženjem, stresom, imunitetom i društvenim povezivanjem.
Korištenje glazbe kao medicinskog alata ide još dalje. Vibroakustična terapija zapravo omogućuje pacijentima da osjećaju glazbu. Postupak uključuje uporabu zvuka niske frekvencije koji dolazi iz zvučnika ugrađenih na strunjaču, krevet ili stolicu. Vibracije se prenose na tijelo, a pacijent također može slušati melodijski zvuk. Ova terapija se preporučuje osobama s depresijom, fibromialgijom i Parkinsonovom bolesti. Istraživanje Lauren King o kratkoročnim učincima vibracijske terapije kod oštećenja motoričkih poremećaja u Parkinsonovoj bolesti pronašla je značajno smanjenje simptoma, uključujući manje krutosti, bolju brzinu kretanja i smanjeni tremor. Drugi istraživači žele proširiti ovu vrstu terapije za druge bolesti, kao što je Alzheimerova.
Glazba u našem svakodnevnom životu
Koristili smo glazbenu terapiju u našim životima stoljećima prije nego što je postala klinička praksa. Bilo da vam pomogne u oplakivanju prekida ili da vas napuni za velike stvari, jednostavno „glazba podiže vašu dušu“, navodi Morrison.
Ona sugerira svakodnevnu dozu glazbe za poboljšanje vašeg života. „Slušajte glazbu, svirajte glazbu, idite na koncerte, plešite! Svugdje i cijelo vrijeme! Pronađite pjesme koje su u skladu s različitim osjećajima koje imate i napravite popis za reprodukciju koji ćete poslušati kada osjetite određenu emociju. Život se događa. Stvari se događaju. No, glazba vam može pomoći da to sve obradite i da se osjećate puno bolje.“
5 načina kako uključiti glazbu u vaš život
- Smanjite stres i tjeskobu slušanjem usporenog ritma i slabe glazbe. Odaberite opcije bez tekstova ili glasnih instrumentala. Ako znate kako, sviranje instrumenta također ima smirujući učinak.
- Poboljšajte svoje pamćenje učenjem sviranja ili pjevanjem jer to povećava oslobađanje dopamina, koji utječe na motiviranje, učenje i pamćenje.
- Vježbanje dok slušate motivacijsku glazbu s visokim tempom pomoći će vam da izdržite duže vrijeme i da se osjećate bolje tijekom vježbanja i nakon.
- Priprema za spavanje s glazbom u pozadini smanjuje stres i tjeskobu, osigurava bolji način spavanja i na kraju još ugodnije noći.
- Pretvorite sreću u zdravu naviku. Sreća se može stvoriti slušanjem glazbe koja vas osobno pokreće, jer uzrokuje da vam mozak oslobađa dopamin.
Christin Parcerisa – Aleteia
Prevela: Venka Tolić
Foto: Pixabay
