Ovo nije još jedan od onih članaka koji će vas uvjeravati da se ne obazirete na prljavo posuđe i da ostavite posao za sutra jer gubite svoje dragocjeno vrijeme koje biste mogli provesti sa svojom djecom koja ionako prebrzo odrastaju. Ne brinite se, ne paničarite. Ovaj je članak vjetar u leđa onima koji osjećaju trunku krivnje kad obavljaju svoje kućanske poslove. Slobodno ih izvršite.
Posuđe ipak treba oprati, a kućanske poslove obaviti
Djeca odrastaju, to je istina, ali za njih je najbolje da odrastaju znajući da kućanske poslove treba obaviti. Ne osjećajte krivnju ako odlučite oprati posuđe; učite svoju djecu stvarnom životu. Jedemo, isprljamo tanjure, trebamo ih oprati.
Ponekad imam dojam da članci o iskorištavanju svakog trenutka propuštaju činjenicu da je to mnogo ugodnije i lakše kada u nas ne zuri gomila posuđa na kojoj se hrana već skorila. Razumijem kako se majke osjećaju i dugo sam mislila da sa mnom nešto nije u redu. Htjela sam biti majka koja se ne obazire na posuđe, rublje i ostatak popisa s obavezama. No, iskreno, ja nisam takva majka. Onda su me zaskočile razne objave, stihovi i blogovi o tome kako majčinstvo kratko traje i da ga trebamo dragocjeno čuvati. To se prikupljalo u meni pa sam na kraju počela osjećati krivnju jer sam i dalje ribala osušene ostatke hrane umjesto da sam čitala knjige.
Prvo posuđe i pospremanje, a onda igra
No, i dalje se borim da čitam knjigu dok me tamo negdje u pozadini vreba gomila suđa. Zaista se borim. Ja sam onaj tip mame koja će sjesti za igru s djecom, no na kraju će početi razvrstavati igračke ili se igrati igre pospremanja. Najvažnije je pronaći ravnotežu u svemu.
Stoga želim reći svim majkama da je u redu obaviti kućanske poslove. Niste loša majka ako ne skupljate baš svaki dragocjeni trenutak. Posao se treba obaviti jer ne možemo živjeti u neredu. Moja se narav posebno tome odupire. Činjenica je i da moramo djecu naučiti redu, obavljanju kućanskih poslova, obavezama, odgovornosti i upravljanju upravo time što se brinemo o svome domu. Pranje suđa je možda važno vama, a nekome drugome nije. Želim samo biti to zeleno svjetlo usred buke koja nas zaglušuje o čuvanju dragocjenih trenutaka koje će odobriti pranje suđa i rublja ili bilo čega što je potrebno napraviti. To je majčinstvo. To je život.
Savjeti proizlaze jedino iz iskustva
Odrastaju li djeca? Naravno. Moje najstarije dijete je na fakultetu na drugoj strani svijeta, ne pišem ovo iz pozicije majke maloga djeteta. Vrlo je lako pomisliti da imamo odgovor na sve, no dok vaše dijete ne postane tinejdžer, ne možete davati savjete o tinejdžerima. Stoga mogu davati savjete samo o onome što sam dosad već prošla. A tijekom tog vremena sam se borila sa sobom i svojom potrebom za redom jer sam dopustila da se uvuče osjećaj krivnje zbog „propuštenih trenutaka“.
Zbog toga sam postala razdražljiva, frustrirana i preplavljena raznim osjećajima. Stoga sam odlučila zaboraviti taj osjećaj krivnje te počela stvarati red i mir. Tada je isplivala moja prava osobnost- smijala sam se i uživala u trenucima jer me nisu pritiskale tisuće drugih stvari. Postala sam bolja majka jer sam oprala posuđe.
Najvažnije je pronaći dobru ravnotežu!
Takav je stvaran život, ne možemo ga stisnuti u dvosatni film ili seriju u kojoj ekipa počisti nered. Mi to moramo same obaviti. Stoga, dosta je s krivnjom i sredimo suđe. Budimo ponosne i volimo svoju djecu. Sačuvajte dragocjene trenutke kad god možete, ali nađite ravnotežu koja odgovara vama i vašoj obitelji.
Ako volite red, nemojte zbog toga osjećati krivnju. I takva vrsta sreće je važna jer želim da me moja djeca vide sretnom. A što mene raduje? Čisti pult!
Rachel Marie Martin – Finding joy
Prevela: LR
Foto: Marek Studzinski – Unsplash
